Znanstvenici otkrili čudan fenomen: Svakih nekoliko godina dogodi se nešto misteriozno unutar Zemlje

Unutrašnjost Zemlje puna je aktivnosti koje tek djelimično razumijemo.

Tim predvođen geoznanstvenicima Yachong An i Hao Ding sa Sveučilišta Wuhan otkrio je neobične varijacije u mjerenjima površine planeta koje otkrivaju periodične oscilacije duboko u srcu Zemlje.

Proučavajući sitne promjene u dužini dana Zemlje i kretanju njezinih polova, tim je utvrdio da unutarnja jezgra Zemlje oscilira s periodičnošću od 8,5 godina.

Ovo je otkriće otkrilo nagib između unutarnje jezgre i plašta od samo 0,17 stepeni, što sugerira da je unutarnja jezgra Zemlje gušća u sjeverozapadnom hemisferi. Čudan je to fenomen koji smo naslutili u seizmološkim podacima, tvrde znanstvenici.

Tek djelimično razumijemo

Ovo otkriće moglo bi značiti revoluciju u našem razumijevanju unutarnjih mehanizama našeg svijeta. Neka geodinamička istraživanja pretpostavljaju puno veći nagib, oko 10 stepeni; nova mjerenja pružaju nam novi alat za tumačenje površinskih manifestacija ponašanja u jezgri planeta, piše Science Alert.

Unutrašnjost Zemlje puna je aktivnosti koje tek djelomično razumijemo. Znamo da je naš planet slojevit, poput bonbona ili sfernog slojnog kolača; i prema središtu, vrije i ključa s rastaljenom stijenom i metalom koji postaje gušći i teži što dublje idete.

U središtu je jezgra, sfera rastaljenog metala; a u sredini je jezgra, vruća, gusta kugla čvrstog željeza promjera oko 2.450 kilometara, malo veća od veličine Plutona.

Ne možemo ići dolje

Jezgra je srce našeg planeta na više načina. Kako se polako hladi i raste, oslobađa toplinu koja znatno pridonosi dinamu koji vri u vanjskoj jezgri.

Ovo je rotirajuća, konvektivna, provodljiva tekućina koja pretvara mehaničku energiju u magnetsku energiju, stvarajući magnetsko polje koje štiti naš planet od zračenja, atmosferskog bijega i solarnog vjetra.

Znanstvenici su prilično zainteresirani za jezgru, unutarnju jezgru i sve male čudnovatosti i anomalije koje bi mogle utjecati na nas male ljude koji bježe po površini.

Budući da ne možemo ići dolje i mjeriti to izravno, moramo se osloniti na neizravna mjerenja, temeljena na stvarima koje možemo promatrati na površini.

Često razmišljamo o rotacijskom razdoblju kao o fiksnom, s našim planetom koji svaki dan godine dovrši puni okret svaki put kad prođe 23 sata, 56 minuta i 4,0916 sekundi.

Ljuljanje unutar jezgre

Ali zapravo postoje vrlo male varijacije koje proizlaze iz pomaka koji se događaju unutar planeta. Primjerice, istraživanje objavljeno prošle godine otkrilo je da se jezgra Zemlje mijenja smjer rotacije svakih šest godina ili nešto slično, manifestirajući se kao promjena u dužini dana.

Godine 2019. tim znanstvenika predvođen Dingom primijetio je drugačiju periodičnost u kretanju polova Zemlje. Polovi Zemlje uvijek se pomiču na vrlo izražene načine, a postoji nekoliko različitih razloga za to, što rezultira prilično čudnim ponašanjem.

Ali 2019. godine Ding i ostali primijetili su malo, otprilike 8,7-godišnje kretanje koje su smatrali mogućim ljuljanjem unutarnje jezgre Zemlje.

An i Ding istražili su ovo otkriće tražeći promjene u rotaciji Zemlje koje podržavaju istu periodičnost. I pronašli su je. Pažljivim mjerenjem svakog signala uspjeli su mapirati karakteristike unutarnje jezgre koje bi mogle proizvesti ove pojave.

Možda ima nehomogenu gustoću

Otkrili su da je unutarnja jezgra nagnuta u odnosu na plašt Zemlje za 0,17 stepeni. Drugim riječima, rotacijska os unutarnje jezgre i rotacijska os plašta nisu baš poravnane. To stvara 'ljuljanje' koje izračunavaju kao bliže 8,5 godina, dok se dvije sfere okreću oko nešto različitih osi.

Izmjereni su signali također u skladu s oštrijom promjenom gustoće na granici između unutarnje jezgre i vanjske jezgre. I unutarnja jezgra čini se da ima nehomogenu gustoću, pri čemu je jedna hemisfera gušća od druge.

Ove karakteristike mogu imati ulogu u načinu na koji vanjska tekuća jezgra vri i okreće se, stvarajući tako magnetsko polje Zemlje.

Međutim, čini se da se u našoj planetarnoj jezgri događa prilično mnogo više nego što trenutno shvaćamo. Dok nam se instrumentacija i tehnike poboljšavaju, sve što možemo učiniti jest proučavati čudne učinke koje skrivena aktivnost ima na vanjski svijet, piše Klik.