Zašto Europa strahuje od sastanka Putina i Trampa?

Radiosarajevo.ba
Zašto Europa strahuje od sastanka Putina i Trampa?
Foto: Fena / Vladimir Putin i Donald Trump
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) rekao je da će se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (Vladimir Putin) najvjerovatnije sastati tokom svog puta u Europu u julu.

Samit neće biti održan u Rusiji ili Americi, a tačan datum i lokacija bit će objavljeni danas. Kako piše Gardijan (The Guardian) Beč i Helsinki su predloženi kao moguće mjesto susreta.

"To je saopćeno nakon sastanka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona(John Bolton) i Putina u Kremlju, koji su razgovarali o samitu, kontroli nuklearnog naoružanja i drugim bilateralnim pitanjima," prenosi britanski dnevnik.

Tokom susreta sa Boltonom Putin je naglasio kako rusko-američki odnosi nisu u najboljem stanju te dodao da je Boltonov dolazak u Moskvu korak ka njihovom poboljšanju.

Prvi susret dvojice predsjednika, odnosno poruka koju šalje Europi, ali i kad se održava, pitanja su koja dominiraju u svjetskim medijima.

Trampova kritika NATO-a

CNN piše da predsjednik Tramp obnavlja svoju kritiku NATO-a, a sve u svjetlu njegove predstojeće posjete sjedištu odbrambenog bloka.

Američka televizijska mreža prenosi i ocijene dva izvora koji su rekli da mogućnost susreta s Putinom izaziva zabrinutost kod nekih europskih diplomata.

"Članice NATO-a su se potrudile da se sastanak sa Putinom desi nakon samita, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće, navodeći da su one zabrinute da bi se Tramp mogao složiti oko nečega sa Putinom pa bi onda oni bili prisiljeni da sarađuju po tom pitanju.“

Sastanak sa Putinom, čije je održavanje pokrenuo Tramp čestitkom u martu, je doveo do preneraženosti u glavnim europskim prijestonicima, ocjenjuje CNN.

"Tramp je u proteklih nekoliko nedjelja pokazao pomirljiviji stav prema Rusiji, uključujući i onaj u kome je pozvao lidere G7 u Kanadi da vrate Putina u tu grupu nakon što je protjeran zbog ulaska Rusije u Ukrajinu 2014. godine. Tramp je težio boljim odnosima sa Rusijom, iako Amerika istražuje pokušaje Moskve da se miješa u predsjedničke izbore 2016. godine“, stoji u tekstu.

U sjedištu NATO-a u Briselu se više govori o daljem pritisku na Rusiju, nego o jačanju veza sa njom, a većina evropskih lidera insistira da režim sankcija ostane na snazi sve dok Rusija sprovodi aneksiju Krima, piše CNN.

Američki saveznici

Za to vrijeme, kako piše Vašington post (Washington post), većina članica NATO-a kaže da je alijansa zauzela čvrst stav prema Rusiji, počela je da preduzima korake ka dugotrajnoj modernizaciji, a odbrambeni budžeti polako, ali sigurno rastu.

"Ali u pripremi za samit od 11. do 12. jula u Briselu - gdje je glavni cilj pokazivanje jedinstva - neki lideri su zabrinuti da bi rezultat mogao biti suprotan,“ tvrdi WP i dodaje da je ove godine sijenka Putina nad samitom takođe velika.

"Topao i srdačan sastanak Trampa sa Putinom mogao bi da otkrije pukotine u savezu, koji je podjeljen oko toga da li bi Zapad trebalo dodatno da izoluje Rusiju ili da više razgovara i proširi poslovnu saradnju sa njom.“

Post prenosi da je zabrinutost toliko velika da je jedan visoki europski diplomata u nedavnom razgovoru stao u sred rečenice kada su ga pitali da li je gore za dvojicu predsjednika da se sastanu prije samita NATO-a, kada mnogi saveznici strahuju da bi američki predsjednik mogao da napravi velike ustupke Putinu, ili nakon toga, kada ne bi mogli da počiste taj nered.

"Obje opcije su loše, zaključio je diplomata koji je želio da anonimno govori prije Samita NATO-a“.

"Zabrinutost nije zbog samog sastanka Trampa sa Putinom, reklo je nekoliko diplomata, već šta bi on mogao reći ili na šta bi mogao pristati i kako bi to uticalo na želju članica NATO-a za jedinstvenim ishodom samita,“ zaključuje WP.

Bajden: Evropski lideri se oporavljaju od Trampovog neprijateljskog ponašanja

Bivši američki potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je za Vašington post rekao da europski lideri doživljavaju Trampa kao nepredvidljivog, antagonističkog i bez poštovanja kako javno, tako i privatno, što ima razarajući efekat na američko-europski odnos i transatlantski savez.

"Stvari koje su najviše iscrpljujuće iz perspektive većine Europljana jesu načini na koji on postupa kada je sa saveznicima," rekao je Bajden u intervjuu za Vašington post (Washington post). "Nekoliko njih mi je reklo da je stepen pokazanog nepoštovanja iscrpljujući."

"Trampovo ponašanje na privatnim sastancima sa nekoliko europskih lidera izazvalo je ne samo uvrede, već i veliku konfuziju oko toga da li predsjednik Sjedinjenih Država ostaje posvećen NATO-u, liberalnom svjetskom poretku i opstanku Europske unije,“ kaže Bajden.

On navodi i da Trampov javni i privatni pritisak za ponovni prijem Rusije u G7, u kombinaciji sa njegovim fokusom na sastanak sa Putinom prije ili poslije samita NATO-a sljedećeg mjeseca, dovodi do toga da se Europljani pitaju da li predsjednik uopće podržava transatlantski savez.

Tramp glavna briga za NATO saveznike

NATO se već godinu dana priprema za samit u julu, ali tu je džoker karta: predsjednik Tramp, piše Njujork Tajms (The New York Times). Niko ne zna koji će se predsjednik pojaviti – borbeni koji se buni zbog neadekvatnih vojnih troškova za koje krivi saveznike ili onaj koji preuzima odgovornost zbog nedavnog povećanja troškova.

List ističe i da su europski saveznici duboko zabrinuti da će se suprotstaviti istom Trampu kao i na sastanku u junu u Kanadi sa sedam glavnih ekonomija, poznatih kao G7.

"Europski i neki američki zvaničnici kažu da se plaše istog obrazca - bučnog, razdražljivog samita NATO-a, zatim štetnog odvraćanja s bitnih pitanja, nakon čega slijedi sastanak sa diktatorom, u ovom slučaju Putinom, čiji su dugoročni ciljevi destabilizacija EU, potkopavanje NATO-a i vraćanje ruskog uticaja na istočnu Europu, baltičke države i Balkan," smatra njujorški list.

Šta god da je organizacija pripremila, "jedini pravi izlaz za samit NATO-a su solidarnost i kohezija", rekao je Daglas Lut (Douglas Lute), bivši američki general, piše Slobodna Evropa.

Tramp "može djelovati instiktivno i pokušati da napravi bilateralni sporazum sa snažnim Putinom i da žrtvuje interese NATO-a - mogao bi da ukine sankcije na Krimu, otkaže vojne vežbe ili povuče američke trupe iz Baltika", rekao je Fransoa Hejsborg (François Heisbourg), predsjednik Međunarodnog instituta za strateške studije, koji poručuje: "Vidjeli smo to sa Kim Džong-unom."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije