Zašto Biden neće poslati američku vojsku u Ukrajinu?

Predsjednik SAD Joe Biden uložio je ogroman diplomatski kapital na suzbijanje ruske agresije na Ukrajinu. Njegova administracija neumorno je emitirala upozorenja o nadolazećoj invaziji – što se pokazalo tačnim – i tvrdila da je u pitanju sam međunarodni poredak, piše Barbara Plett Usher, BBC-jeva izvjestiteljica iz State Departmenta.

Ali, predsjednik Biden je također jasno dao do znanja da Amerikanci nisu voljni boriti se, iako Rusi očito jesu. Nadalje, isključio je i slanje snaga u Ukrajinu radi spašavanje američkih državljana, ako do te potrebe dođe. Zapravo je izvukao trupe koje su u toj zemlji služile kao vojni savjetnici i promatrači, piše BBC.

Zašto je povukao ovu liniju u najozbiljnijoj vanjskopolitičkoj krizi svog predsjedništva?

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Prije svega, Ukrajina nije u američkom susjedstvu. Ne nalazi se na američkoj granici, niti ima američku vojnu bazu. Nema strateške rezerve nafte i nije veliki trgovinski partner. Ali, taj nedostatak neposrednog nacionalnog interesa nije spriječio bivše predsjednike da u prošlosti ulažu američku krv i nacionalno bogatstvo u ime drugih.

Bill Clinton je tako 1995. vojno intervenirao u ratu koji je uslijedio nakon raspada Jugoslavije. I 2011. Barack Obama učinio je isto u libijskom građanskom ratu, i to uglavnom radi navodne zaštite ljudskih prava i rješavanja humanitarne krize. Godine 1990. George Bush opravdao je svoju međunarodnu koaliciju za protjerivanje Iraka iz Kuvajta obranom vladavine prava od vladavine džungle. Bidenovi najviši dužnosnici za nacionalnu sigurnost koristili su sličan jezik kada su govorili o ruskoj prijetnji međunarodnim načelima mira i sigurnosti. Ali, oni nude sankcije kao odgovor, a ne vojne operacije.

Doduše, predsjednik SAD je u prošlosti podržavao američku vojnu akciju 1990-ih za rješavanje etničkih sukoba na Balkanu. I glasao je za nesretnu američku invaziju na Irak 2003. Ali, od tada je postao oprezniji u korištenju američke vojne moći. Protivio se Obaminoj intervenciji u Libiji, kao i njegovom slanju još vojnika u Afganistanu.

Odlučno brani svoju zapovijed o povlačenju američkih snaga iz Afganistana prošle godine, unatoč kaosu koji ga je pratio i humanitarnoj katastrofi koja je iza njega ostala. A njegov vrhunski diplomat Antony Blinken – Bidenov "šaptač" koji je osmislišljavao predsjednikovu vanjsku politiku tijekom 20-ak godina – definirao je da nacionalna sigurnost brani više u borbi protiv klimatskih promjena, globalnih bolesti i u natjecanju s Kinom nego vojnim intervencionizmom.

Nedavna anketa AP-NORC-a pokazala je da 72 posto ispitanih američkih građana misli da bi SAD trebale igrati manju ulogu u sukobu Rusije i Ukrajine, ili to uopće ne bi trebali raditi. Usredotočeni su na probleme proračuna, posebno na rastuću inflaciju, nešto čega Biden mora biti svjestan dok se naziru izbori na sredini mandata. Čak ni "jastrebovi" poput republikanskog senatora Teda Cruza ne žele da Biden pošalje američke trupe u Ukrajinu i "pokrene vatreni rat s Putinom". Još jedan vanjskopolitički "jastreb", republikanski senator Marco Rubio, rekao je da rat između dvije najveće nuklearne sile svijeta ne bi bio dobar ni za koga.