Studija pokazala: "Trumpov" lijek pokazao se beskorisnim u sprječavanju zaraze

Lijek protiv malarije hidroksiklorokin nije prevenirao COVID-19 u studiji provedenoj na 821 osobi koje su bile izložene pacijentima zaraženim koronavirusom, izvijestili su u srijedu istraživači sa Sveučilišta Minnesota i Kanade.

Studija je bilo prvo kontrolirano kliničko ispitivanje hidroksiklorokinina, lijeka koji je predsjednik SAD Donald Trump već više puta promovirao i nedavno uzeo. Ovo istraživanje, sprovedeno u SAD-u i Kanadi, bilo je prvo ispitivanje može li lijek spriječiti bolest kod ljudi koji su bili izloženi koronavirusu.

Ova vrsta ispitivanja u kojoj se pacijenti biraju nasumično kako bi dobili eksperimentalni tretman ili placebo, smatra se najpouzdanijim načinom za mjerenje sigurnosti i efikasnosti lijeka. Učesnici su bili zdravstveni radnici i ljudi koji su bili izloženi kući bolesnim supružnicima, partnerima ili roditeljima.

"Poruka za širu javnost je da ako ste izloženi nekome sa COVID-19, hidroksihlorokvin nije efikasna preventivna terapija", rekao je glavni autor studije, dr David R. Boulware, s Univerziteta u Minesoti, piše New York Times.

Rezultati su objavljeni u časopisu The New England Journal of Medicine.

Trump nije prestao „gurati“ potencijalne koristi lijeka. U nedjelju je njegova administracija objavila da šalje 2 miliona doza lijeka u Brazil.

Na početku pandemije, upotreba lijeka bila je podstaknuta izvještajima o Kini i Francuskoj o pacijentima koji su, čini se, oporavili, i laboratorijskim nalazima o mogućem antivirusnom djelovanju. Bez dokazanog liječenja COVID-19, doktori su očajnički željeli dati teško bolesnim pacijentima neku vrstu terapije.

Interes za ovaj lijek porastao je nakon što ga je Trump počeo zagovarati. Odobren je za liječenje reumatoidnog artritisa i lupusa, kao i malarije, a smatra se sigurnim za te bolesnike sve dok nema abnormalnosti u srčanom ritmu.

Studije su kod vrlo bolesnih bolesnika s koronavirusom povezale lijek, pogotovo u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom, s opasnim poremećajima srčanog ritma.

Sudionici ove nove studije, regrutovani putem interneta, bili su stari od 33 do 50 godina. Oko polovine su bile žene, a 66 posto zdravstveni radnici.
Bili su zdravi i nisu imali zdravstvenih problema zbog kojih bi hidroksiklorokin bio opasan za njih.

Nakon četiri dana od izlaganja koronavirusu, učesnici su nasumično odabrani da prime hidroksiklorokin ili placebo.

Nije bilo značajne razlike između placebo grupe i onih koji su uzimali lijek.

Među onima koji su uzimali hidroksiklorokin 49 od 414 ili 11,8 posto se razbolilo. U placebo grupi, 58 ili 407, ili 14,3 posto, razboljelo se.

Lijek također nije učinio bolest manje ozbiljnom.

Nuspojave poput mučnine od hidroksiklorokinina bile su češće nego kod placeba, ali nije bilo problema sa srčanim ritmom niti bilo kojeg drugog ozbiljnog štetnog djelovanja.

Stručnjaci za zarazne bolesti koji nisu bili dio studije rekli su da je to dobro napravljeno i odgovorili su na važno pitanje, iako su rezultati bili razočaravajući.