Rusija u nekoliko dana uništila samu sebe

1
Radiosarajevo.ba
Rusija u nekoliko dana uništila samu sebe
Foto: EPA / Rusi u velikim problemima

Rusija će biti jedna od rijetkih zemalja u historiji koje su ratom u drugoj zemlji samu sebe uništile, primarno ekonomski, a onda i politički. Zadnja je to učinila Miloševićeva Jugoslavija, od koje je zbog sankcija i troškova vođenja samog rata do kraja 90-ih ostala samo ruševina. Isti scenarij čeka Rusiju.

Umjesto da je postala globalna sila, što joj se predviđalo prije desetak godina, trebat će joj desetljeća da se sasvim oporavi. Svrstavali su je u zemlje BRICS-a, brzorastuće ekonomije koje će postati konkurenti SAD-u i EU, ali je tu priliku nepovratno prokockala.

Nije ni prije invazije na Ukrajinu bila na dobrom putu da ostvari velike planove za potencijalni ekonomski rast, a sada ne samo da neće ostvariti svoj potencijal nego će izgubiti i ono što je do sada ekonomski ostvarila. To je svojevrsno ekonomsko samoubistvo.

Institut za međunarodne finansije procjenjuje da će zbog rata u Ukrajini BDP Rusije 2022. pasti za 15 posto. Za usporedbu, pad BDP-a za vrijeme pandemijske 2020. u Hrvatskoj je iznosio 8.1 posto. Još veći problem je što se Rusija neće dugo oporaviti od pada 2022., pogotovo ne u godinu dana kao Hrvatska.

Ako BDP Rusije zaista padne za 15 posto, vratit će se na iste nivoe na kojima je bio krizne 2009. Situacija je puno gora od jednogodišnjeg pada BDP-a, jer je Rusija dugoročno narušila povjerenje u stabilnost i sigurnost svog ekonomskog sistema.

Vrijednost nacionalne valute rublja je pala na manje od jednog centa, a Centralnoj banci Rusije je blokirano gotovo pola inozemnih rezervi, čime je ostala bez glavnog alata da se bori protiv obezvrjeđenja valute.

Zbog toga je država prisilila izvoznike da 80 posto prihoda u inozemnim valutama (primarno eurima i dolarima) mijenjaju za rublje, što je očajnički potez kojim se pokušava prisiliti kompanije da obavljaju posao Centralne banke Rusije, koja to zbog zamrzavanja inozemnih rezervi ne može.

Podignuta je i referentna kamatna stopa s 9.5 posto na 20 posto, ali u trenutnim okolnostima to neće puno promijeniti situaciju, prenosi Index.

Trgovanje dionicama ruskih kompanija na berzama u Londonu, New Yorku, Frankfurtu i ostalim je obustavljeno zbog toga što su izgubile više od 99 posto vrijednosti. Dionice Gazproma, Sberbanka, Rosnjefte i drugih kompanija vrijede jedan cent, no trgovanje je zaustavljeno.

Glavna ruska banka Sberbank, koja predstavlja trećinu bankarskog tržišta, pred bankrotom je. Centralna banka Rusije je i zabranila plaćanje dugova na osnovu kuponske isplate za vlasnike ruskih obveznica, što je praktički bankrot jer su obveznice državni dug Rusije.

Plaćanje kuponskih isplata je zaustavljeno da bi se zaustavio odljev dolara iz ruske privrede i dodatno pogoršao nivo rublje prema dolaru i euru. Još uvijek se vraća glavni dug po nominalnoj vrijednosti obveznice, ali vjerovatnost da će Rusija to moći vraćati u budućnosti je sve manja.

CDS ugovori (credit default swap), kojima se investitori osiguravaju od bankrota, prije sedam dana pokazivali su vjerovatnost od 56 posto da će Rusija prestati vraćati i glavni dug. Prije tri dana se vjerovatnost popela na 69 posto, a ovih dana je došla na 80 posto.

Rusija je praktički bankrotirala

Centralna banka Rusije je 3.3.2022. objavila da manjak likvidnosti bankarskog sektora iznosi 68 milijardi dolara, tj. 6.9 biliona rubalja (sada i više nakon pada vrijednosti rublja). Pokrenut je program repoaukcija kojim Centralna banka Rusije pokušava sačuvati likvidnost bankarskog sektora, ali to je unaprijed izgubljena bitka.

Kreditne agencije su drugi put u sedam dana smanjile kreditni rejting Rusije. Fitch agencija ga je prvo smanjila s BBB+ na B-, a onda na C, čime je Rusija pala u društvo Konga, Etiopije, Gambije i drugih država s izrazito visokim rizikom bankrota. Agencija Moody's je srušila rejting s Baa3 na B3, a zatim na Ca. Različite su oznake, ali znače isto: kreditni rejting Rusije duboko je u statusu "smeća" i očekuje se potpuni bankrot.

Nema kraja lošim vijestima

Teško je i nabrojiti sve katastrofalne vijesti po pitanju stanja ekonomije u Rusiji jer se nagomilavaju iz dana u dan. Međunarodne kompanije sa Zapada masovno odlaze iz zemlje, zbog čega je najavljena nacionalizacija imovine tih kompanija u Rusiji. Izvoz ključnih komponenti za rusku ekonomiju, koje uvelike ovisi o tehnologiji iz EU i SAD-a, zaustavljen je, a to stvara probleme i u ekonomiji Rusije.

Rusija nikada nije bila ekonosmka sila. Koliko je ustvari mala njena ekonomija, govori podatak da je Sberbank, daleko najveća banka u Rusiji i praktički monopolist, tek 26. najveća banka Europe, a većina te ekonomije je ionako samo prodaja prirodnih bogatstava Rusije, a ne proizvodnja, inovacije i ljudski kapital.

Ruska ekonomija primarno ovisi o izvozu sirovina i to neće stati jer svijetu sirovine trebaju. Ali stat će sve ostalo, iako je dio ekonomije koji nije vezan za sirovine jako mali i globalno nevažan. Prebacivanje s tehnologije i dijelova Zapada na tehnologiju i dijelove Kine je jako dug i skup proces, a Kina i nije baš pokazala interes za pomoć u tom procesu.

Kina i Rusija su dominantno trgovale u dolarima i eurima, samo što se odnos između dolara i eura promijenio u korist eura od aneksije Krima 2014. i uvođenja sankcija. Te sankcije su bile puno slabije nego današnje. Čak nije bilo ni skidanja Rusije sa sistema međunarodne komunikacije između finansijskih institucija SWIFT-a, što čak nije najteža sankcija koja trenutno pogađa rusku ekonomiju.

Rusija se finansijski raspada. Može li je spasiti Kina?

Čak i Kina, na koju su se Rusi oslonili da će zamijeniti poslovanje s EU, ne želi trgovati u bezvrijednim ruskim rubljima; ona čak preferira eure i dolar u odnosu na vlastitu valutu, juan. U eurima i dolarima se odvija 80 posto transakcija u svijetu i međunarodno su konvertibilni, pa je to sasvim razumljivo.

Izvoz pametnih telefona iz Kine u Rusiju je već drastično pao, zbog toga što kompanije iz Kine procjenjuju da je transfer novca u Rusiju i iz nje previše riskantan i komplikovan. To je jedan od učinaka skidanja Rusije sa SWIFT-a i samo početak problema.

Rusija je uništila vlastitu ekonomiju

Manje od dvije sedmice, toliko je Rusiji trebalo da prokocka svaku šansu za ekonomski oporavak i smanjivanje ovisnosti o nafti. Od kada je Putin došao na vlast, ovisnost Rusije o nafti i plinu se povećala, a procjenjuje se da rast ili pad cijene nafte od 10 posto znači rast ili pad BDP-a Rusije od 1.4 posto.

Rusija je sasvim vezala svoju sudbinu za naftu i plin, a sada je razljutila svog glavnog kupca. EU je već počela tražiti alternativne pravce za nabavu nafte i plina te raznovrsnije izvore energije, a vjerovatno će biti obustavljeno i gašenje nuklearnih elektrana diljem EU.

U ovom trenutku su sankcije postale samoodržive i šire se same od sebe. Kompanije sa Zapada samoinicijativno prekidaju poslovne veze s Rusijom. Nedavno su se dugom popisu onih koje su to učinile priključili Visa i Mastercard, Rio Tino, Shell, Carlsberg, Nestle, Airbus, Boeing, Maersk, Alcoa itd. Prekid poslovnih odnosa s Rusijom je već postao stvar kulture i nešto što se očekuje.

Šteta, jer je Rusija imala potencijal da postane ekonomska sila, a ne samo skladište iz kojeg se uzimaju sirovine po potrebi. Stanovništvo je relativno obrazovano, i to u STEM područjima; zemlja je s jednim od najvećih brojeva prijavljenih patenata. Tržište EU je blizu, a zbog svoje pozicije može biti most između Zapada i Istoka.

Ali umjesto toga je Rusija izabrala ulogu regionalnog siledžije s kojim je riskantno poslovati. U najboljim vremenima poslovanje u Rusiji nije bilo baš privlačno zbog opće društvene, političke i privredne korupcije. Oligarsi i paradržavni dio privrede ostvaruju fantastičnu dobit, ali praksa "jednakijih među jednakima" ne potiče one koji nemaju političke veze.

Rusiji više niko ne vjeruje, globalni privredni krugovi će je izolirati
I strane kompanije su oprezne pa su investicije fokusirane na izvlačenje prirodnih bogatstava Rusije. Investicije zbog izvlačenja rudnog i naftnog bogatstva nisu pokazatelj snage ekonomije. Takve investicije ima i Afrika, a niko neće za zemlje Afrike tvrditi da su ekonomske sile.

Sve da rat sutra prestane i ukinu se sankcije, Rusija je manje privlačna za poslovanje nego ikada. Povjerenje je nepovratno narušeno, a rizik investiranja je naglo narastao. Zacementirala si je poziciju skladišta nafte, plina i ostalih sirovina. Baš kao države Afrike, u čijem rangu je sada kreditni rejting Rusije.

Ruska zabrana izvoza telekomunikacijske, medicinske, automobilske, poljoprivredne, električne i tehničke opreme te nekih proizvoda od drva do kraja ove godine djeluje više kao šala na vlastiti račun nego ozbiljna prijetnja. Svijet ne treba ništa iz Rusije osim sirovina, a Rusija njihov izvoz neće nikada zabraniti jer o tome ovisi.

Nikada nije bila div, ali je mogla to postati. Sada je ta šansa izgubljena. Trebat će desetljeća da se privreda oporavi. Jedna kriva odluka je stajala Rusiju svega. U dvije sedmice je samu sebe izbacila s ekonomske karte svijeta, osim kao skladište nafte i plina.

Rusija je počinila ekonomsko samoubistvo, bez obzira na to kako će rat u Ukrajini završiti.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije