Europska centralna banka pod rastućim pritiskom inflacije povećala kamatne stope

Evropska centralna banka (ECB) je reagovala na rastući pritisak inflacije i podigla repernu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na 2,25 posto. Ekonomisti ocenjuju da će taj neprijatan potez morati još da ponovi ove godine.

"Rat na Bliskom istoku generiše inflatorni pritisak," rekla je predsednica ECB Christine Lagarde, uz primjedbu da "perspektiva ostaje neizvjesna."

Jedna od posljedica napada SAD i Izraela na Iran je blokada Hormuškog moreuza. Tim putem inače prolazi petina nafte koju svetsko tržište troši, pa je prekid isporuke usijao cijenu tog energenta.

Trending

Nafisa Latić | Više od nogometa: Zašto svijet navija za Bosnu i Hercegovinu

Cijena nafte se prelila na cijenu goriva, što je, ipak, izazvalo široki front poskupljenja i ubrzalo inflaciju.

ECB cilja inflaciju od dva posto godišnje, što održava stabilnu kupovnu moć potrošača.

U decembru je za ovu godinu prognozirala stopu od 1,9 posto, a sada već računa na prosjek od tri posto i smirivanje na 2,3 posto dogodine. Ciljanih dva posto postići će tek godinu kasnije, ako se stanje na Bliskom istoku ne pogorša.

Za sada, uprkos pregovaračkim naporima, riješenja nema na vidiku, a eventualno zaoštravanje sukoba može i da usija inflaciju.

"Duži poremećaji lanaca isporuke mogu da podignu cijenu nafte više i na duže," upozorila je šefica ECB, ukazujući da pad privatne potrošnje i "trvenje u međunarodnoj trgovini" usporavaju rast.

Sada se tom opterećenju pridružuju i veće kamate. Naime, centralne banke suzbijaju inflaciju diktirajući cijenu novca: veća kamata znači skuplje finansiranje, a to hladi tražnju, što potiskuje cene naniže.

Međutim, veće kamate hlade i privredu, pa ih centralne banke pažljivo koriste protiv inflacije, jer na jednom tasu im je ekonomski razorna inflacija, a na drugom pretnja recesije.

"Inflacija u evrozoni je iznad tri posto i nema nade u deeskalaciju iranskog konflikta, pa je povećanje kamatnih stopa u ovoj fazi ispravan potez," ocjenio je predsednik instituta Clemens Fuest.

Pojedini ekonomisti očekuju da ECB sada nije poslijednji put ove godine korigovala kamatne stope. "ECB će vjerovatno ponovo povući potez na sastanku u septembru," rekao je glavni ekonomista Commerzbank) Jerg Kremer (Jörg Krämer).

Napad Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. još snažnije je zapalio inflaciju, koja je u eurozoni u jednom trenutku premašila 10 posto godišnje, piše dpa.

To se u Njemačkoj osjeća i danas, jer energenti i hrana koštaju za trećinu više nego 2019.

ECB je u poslijednjem izveštaju za ovu godinu zbog poskupJelih energenata prognozirala privredni rast evrozone od samo 0,8 posto i 1,2 posto za 2027. Još u martu je očekivala stope od 0,9 i 1,3 posto.