Papa ide u Beograd da bi Stepinac bio proglašen svetim?

Posljednjih nekoliko sedmica u trokutu Vatikan - Beograd - Zagreb dogodile su se neke intrigantne stvari koje su zagolicale maštu, pogotovo jer se po ustaljenom crkvenom "pravilu" sve odvija polako i uz puno "čitanja između redova".

No, jedna od glavnih stvari koja bi se mogla iščitati ili se valja iza brda iz te usporene, ali aktivne vatikanske diplomatske aktivnosti, jest mogući dogovor posjete pape Franje Beogradu.

Neizbježno pitanje koje već dugo "tišti" Crkvu kod Hrvata, a već se prelilo i postaje važno nacionalno i političko pitanje - konačno proglašenje Alojzija Stepinca svetim, a koje je kamen spoticanja u odnosima dviju crkava ne samo na ovim prostorima nego i u odnosima Vatikana sa Srpskom pravoslavnom crkvom, piše Jutarnji.

Davna želja

Posjeta pape Franje Beogradu je, zna se već dugo, njegova davna želja, i to zbog Papine ekumenske politike, pogotovo uspostave suradnje i veza s pravoslavljem, a SPC se uz Rusku pravoslavnu crkvu smatra vrlo jakom i utjecajnom crkvom, kao posjeta zemljama u kojima je katolička zajednica u manjini.

No, treba reći da je još 2018. godine državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin posjetio Srbiju te se već tada nagađalo da je došao ispipati teren je li ta posjeta uopće moguća i ostvariva.

A koliko je papi Franji važna Srbija, vidjelo se i u maju 2019., kada je intervjuu Politici dao Pietro Parolin. U intervju je eksplicitno zatražio pravoslavno-katoličku suradnju.

"Želja Svete Stolice je da sve vjerske zajednice ove regije budu u stanju da zajednički zakorače na put istinskog pomirenja i da mogu postati model prevladavanja konflikata za cjelokupno društvo", rekao je tada Parolin koji je, usput, sigurno ne slučajno, spomenuo odlične odnose pape Franje i patrijarha Irineja.

Otežavajuće okolnosti

No, posjeta Beogradu ima nekoliko otežavajućih okolnosti. Svakako da su pitanja Jasenovca i Alojzija Stepinca vrlo važna "stavka" za taj eventualni posjet, ali i stav SPC-a prema tom eventualnom posjetu jer, kažu dobrom obaviješteni krugovi u Beogradu, takav događaj neće proći bez "odobrenja ili dogovora" s RPC-om, pogotovo dok je na čelu SPC-a patrijarh Irinej.

Papin eventualni posjet imao bi i velike političke reperkusije u samoj Srbiji, koja je u nacionalističkom neomiloševićevskom zanosu, iako Aleksandar Vučić, koliko se zna, ne bi imao ništa protiv, ali ipak ne smije na svoju ruku bez dogovora s vrhom SPC-a, gdje također vlada otpor posjetu mnogih visokih crkvenih dostojanstvenika.

Vučić je 2019. godine bio u Vatikanu na susretu s Papom, gdje je rečeno da je u budućim odnosima Hrvata i Srba jako bitna uloga Svete Stolice.

U Beogradu se uvijek posebno ističe kako Vatikan unatoč "pritiscima" nije priznao nezavisnost Kosova (to je istaknuto i u podnaslovu Papina intervjua Politici).

Kamen spoticanja je i nekadašnji zagrebački nadbiskup Stepinac.

Pored toga, spominju se i druge teške prepreke - sam patrijarh Irinej i Alojzije Stepinac, za čiju "svetost" u Srbiji ne žele niti čuti.

Nuncij Luciano Suriani je u jednom od svojih interjvua rekao da su sa strane Svete Stolice i pape Franje prijeđeni svi mogući putevi kako bi se uklonila svaka sumnja oko Stepinca.

Osim toga, druga najveća prepreka Papine posjete je sam patrijarh Irinej kao pripadnik konzervativne i tvrdolinijaške struje.

Irinejevo zdravlje je narušeno (zbog bolesti je jedva uspio sudjelovati na proslavi osam stoljeća SPC-a, a sada ima koronavirus), i već mjesecima se spekuliše o njegovom nasljedniku.

Po Statutu SPC-a još uvijek je na snazi odredba o ždrijebu pri izboru novog patrijarha, što znači da postoji neka razina neizvjesnosti, ali sada se tu pojavljuju tri nezaobilazna kandidata: episkop bački Irinej Bulović, vladika pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk i zagrebačkim mitropolit Porfirije Perić.

Irinej Bulović je glasnogovornik SPC-a, teološki obrazovan, a nedavno je doživio iznimno srdačan prijem kada je posjetio RPC.

Protivnici na obje strane

Naime, jedan takav poduhvat morao bi zadovoljiti mnoge ne samo vjerske nego u prvom redu političke preduslove i Zagrebu i Beogradu, ali i imati još više protivnika na obje strane.

Ne treba niti govoriti kako je Jasenovac jedna od bolnih tačaka hrvatsko-srpskih odnosa, u kojima su s jedne strane na djelu pokušaji revizije tog ustaškog logora smrti, gdje je najviše stradalo Srba, uz Židove, Rome i Hrvate koji nisu podržavali režim i nacifašističku tvorevinu NDH, a s druge nastojanja mnogostrukog umnožavanja srpskih žrtava te stavljanja na teret današnjoj Hrvatskoj tog zločina i nastojanja da se predstavi kao "nasljednica" NDH.

Početkom 2016. godine Irinej je položaj Srba u Hrvatskoj usporedio sa situacijom u NDH. "Danas Srbi strahuju da ne dožive ono što je doživjelo više od milion njihovih predaka", rekao je i po ko zna koji put uzburkao duhove.

Međutim, postoje i oni koji o ovako traumatičnim temama razmišljaju ozbiljnije, kao što je vladika pakračko-slavonski Jovan (Ćulibrk), koji je ovih dana na zagrebačkoj tribini privrednika upozorio na najezdu revizionizma u Srbiji i Republici Srpskoj.

"Daje se podrška, pa i državni ordeni Gideonu Greifu koji govori o 1,400.000 žrtava Jasenovca. Struka šuti kao da se sve dešava u nekoj drugoj državi. Kao što se borimo protiv onih koji Jasenovac proglašavaju lječilištem, trebamo se boriti i protiv onih koji daju neumjerene cifre", rekao je vladika Jovan i pozvao na zajedničko pisanje analize Greifovih teza.

Nije samo mogući dolazak pape Franje u Beograd izazvao interes, nego je kroz kaptolske hodnike prostrujalo da su dva nuncija, a monsignora Lingu, inače u ovdašnjim crkvenim krugovima nazivaju Papinim skautom za hrvatsku crkvenu hijerarhiju, razgovarali ne samo o tom važnoj posjeti nego i o novim imenovanjima po hrvatskim biskupijama, ali i sigurno su se dotakli pitanja ko će naslijediti dugogodišnjeg beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara koji uskoro ide u mirovinu.

Imenovanje beogradskog nadbiskupa uvijek je delikatna i politička stvar, pogotovo ako se razmišlja da bi Hočevara, inače Slovenca, mogao naslijediti možda neko iz Hrvatske.

A to je nešto što će odlučiti vjerojatno sam(o) Papa, uz detaljnu analizu i takvog mogućeg poteza ne samo s vjerskog nego u prvom redu s nacionalnog i političkog aspekta i odnosa dviju zemalja, piše jutarnji.hr.