Ugledni medij tvrdi: Netanyahu uvjerio Trumpa da su napadi na Iran historijska prilika

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana kulminirale su krajem februara nakon što je američki predsjednik Donald Trump odobrio vojnu operaciju usmjerenu na iransko vojno i političko rukovodstvo, uključujući i vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija, koji je ubrzo potom ubijen u zračnim udarima.

Prema izvorima upoznatim sa povjerljivim razgovorima, ključnu ulogu u donošenju odluke odigrao je telefonski razgovor između Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Iako detalji tog razgovora ranije nisu bili javno poznati, tri izvora tvrde da je Netanyahu snažno zagovarao napad, naglašavajući da se radi o jedinstvenoj prilici da se eliminiše dugogodišnji neprijatelj i potencijalno promijeni politička struktura Irana.

Navodno je Netanyahu u razgovoru istakao i navodne iranske pokušaje atentata na Trumpa tokom njegove predsjedničke kampanje 2024. godine, uključujući plan koji su američke vlasti povezale s iranskim strukturama. Ti argumenti, zajedno s obavještajnim procjenama o ograničenom vremenskom okviru za djelovanje, dodatno su uticali na konačnu odluku američkog predsjednika.

Trending

Vukanović u programu RTRS-a najavio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH

Operacija, kodnog naziva "Epic Fury", pokrenuta je 28. februara ujutro, a već iste večeri Trump je objavio da je Khamenei ubijen. Zvanično, cilj operacije bio je uništenje iranskog balističkog programa, neutralizacija mornarice i sprečavanje razvoja nuklearnog oružja.

Iako su američki zvaničnici naglašavali da je odluka bila isključivo Trumpova, izvještaji ukazuju da je izraelski premijer bio značajan zagovornik vojne akcije. Netanyahu je kasnije odbacio tvrdnje da je Izrael uvukao SAD u sukob, nazvavši ih "lažnim vijestima".

Ova operacija uslijedila je nakon prethodnih napada u junu, kada su izraelske i američke snage zajednički gađale iranska nuklearna postrojenja i raketne baze. Iako je tada proglašen uspjeh, izraelsko rukovodstvo nije bilo u potpunosti zadovoljno rezultatima, što je dovelo do planiranja nove ofanzive.

Dodatni faktor koji je uticao na Trumpovu odluku bili su masovni protesti u Iranu početkom godine, kao i procjene da bi vojni udar mogao dovesti do političkih promjena u zemlji. Međutim, američke obavještajne službe bile su skeptične prema toj mogućnosti, upozoravajući da bi Khameneija mogao naslijediti još tvrđi režim.

Nakon njegove smrti, vlast je preuzeo njegov sin Mojtaba Khamenei, koji se smatra još radikalnijim u odnosima prema Zapadu.

Posljedice operacije brzo su postale vidljive. Iran je odgovorio napadima na američke vojne ciljeve i saveznike u regiji, što je dovelo do eskalacije sukoba. Prema dostupnim podacima, poginulo je više od 2.300 iranskih civila i najmanje 13 američkih vojnika. Istovremeno, poremećaji u ključnim pomorskim rutama izazvali su nagli rast cijena nafte na globalnom tržištu.

Dok sukob ulazi u četvrtu sedmicu, situacija na terenu ostaje nestabilna. Iranske snage sigurnosti i dalje kontroliraju ulice, dok se stanovništvo suočava s posljedicama rata i neizvjesnom budućnošću, piše Reuters.