Mariupolj nekad i sad: Cvjetala je kultura, plaže bile pune, a danas je mrtav grad

1
Radiosarajevo.ba
Mariupolj nekad i sad: Cvjetala je kultura, plaže bile pune, a danas je mrtav grad
Foto: EPA/Twitter / Mariupolj nekad i sad

U Mariupolju su ljudi, samo dan prije nego će početi ruska invazija, živjeli po onoj Titovoj – kao da će sto godina trajati mir, a pripremali se kao da će sutra početi rat, piše Slobodna Dalmacija.

I doista, uđete li na web-stranicu poglavarstva grada mučenika, nadrealno je čitati objave o njihovim aktivnostima od 23. februara 2022..

"Naš zadatak je podrška Oružanim snagama Ukrajine", poručio je gradonačelnik Vadim Bojčenko, kako doznajemo iz objave u 18.30. "Mariupolj je uvijek otvoren za saradnju s vojskom", rekao je gradonačelnik na sjednici Gradskog vijeća, napominjući da Grad stvara uvjete za raspoređivanje teritorijalne obrane. 

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

"Mariupolj pomaže Oružanim snagama Ukrajine od 2014. godine. Cijenim sve dragovoljce i one koji su podržali naše branitelje. Sada su Oružane snage Ukrajine profesionalna vojska, spremna braniti naš grad i državu Ukrajinu. A mi, zauzvrat, također moramo biti spremni na to", rekao je Bojčenko.

No, samo malo ranije tog popodneva, moglo se na istom mjestu zaključiti da je pred lučkim i industrijskim gradom uz ušća rijeka Kalmius i Kalčik perspektivna budućnost...

Pa tako u objavi od 16.26 piše da je na sjednici Gradskog vijeća Mariupolja jednoglasno podržan projekt "Grad bez periferije". Cilj mu je bio nadograditi infrastrukturu u predgrađima i 37 okolnih sela. Određeno je sedam ključnih razvojnih zadataka: asfaltiranje cesta i popravak nogostupa, ulična rasvjeta, dostupnost medicinske pomoći, modernizacija rekreacijskih zona, obrazovana infrastruktura, plinofikacija i kanalizacija.

O svemu tome snimili su i video dostupan na YouTubeu, o gradu koji nastoji biti što više po mjeri svojih stanovnika:

U idućoj objavi nešto kasnije doznajemo da će moderna rekreacijska zona biti smještena u Primorskom okrugu. Kako je istaknuo gradonačelnik, to je postalo moguće uz potporu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

"Svaka četvrt Mariupolja trebala bi u tom smislu biti samodostatna, sa suvremenim i udobnim prostorom za rekreaciju. Činimo sve da grad bude lijep, svijetao i privlačan, ne samo za naše stanovnike, već i za cijelu Ukrajinu. Zbog toga razvijamo Mariupolj", naglasio je Bojčenko, otprilike pola dana prije nego će Putin dati znak za početak rata.

A raspravljalo se u tih dana i o "Strategiji 2030.", uz moto "Novi grad – nove prilike". Ta je strategija, uz privlačenje novih investicija, do kraja desetljeća trebala zacrtati "sigurnu budućnost" za Mariupolj, kao dokument "koji određuje tempo brzog razvoja", a to se sugerira i ovim motivacijskim spotom:

Tako se u Mariupolju 23. februara 2022. planirala "sigurna budućnost", dočim u ponedjeljak 29. marta gradonačelnik iz opkoljenog grada poručuje: "Nije sve u našoj moći. Nažalost, danas smo u rukama okupatora", rekao je Bojčenko u televizijskom intervjuu uživo, uz napomenu da su koridori za evakuaciju pod kontrolom ruskih snaga.

Pozvao je na potpunu evakuaciju preostalog stanovništva Mariupolja, koji je bio dom za gotovo pola milijuna ljudi prije nego što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. februara – javio je CNN.

"Prema našim procjenama, oko 160.000 ljudi danas se nalazi u opkoljenom gradu u kojem je nemoguće živjeti jer nema vode, struje, grijanja...", kaže Bojčenko. "I stvarno je strašno."

Ukrajinski dužnosnici tvrde da su ruske snage spriječile humanitarne konvoje da sigurno priđu gradu ili izađu iz njega s izbjeglicama. S druge strane, proruski separatistički čelnik izjavio je u nedjelju da se oko 1700 stanovnika svakodnevno evakuira iz grada i okolice. Ukrajinski dužnosnici, međutim, kažu da su tisuće nasilno deportirane u Rusiju.

"Trebamo potpunu evakuaciju iz Mariupolja", rekao je Bojčenko. "Naša najvažnija misija danas je spasiti svaki život. I postoje nade da ćemo uspjeti. 26 autobusa čekaju da uđu u Mariupolj radi evakuacije, ali nisu dobili dozvolu da krenu. I ova igra se igra svaki dan. Cinična igra. Naši vozači heroji pokušavaju pod paljbom doći do punktova za ukrcaj stanovnika i čekaju. Ali, Ruska Federacija igra se s nama od prvog dana."

Poboljšanje kvalitete urbanog života, popravak asfalta u rubnim naseljima, rekreacijske zone... samo mjesec dana kasnije u Mariupolju daleka su prošlost. Grad će se morati graditi – od temelja. Statistika razaranja i smrti koju su ukrajinski dužnosnici objavili u nedjelju daje sumornu sliku onoga što je proizašlo iz sedmice granatiranja i borbi na ulicama Mariupolja.

Oštećeno je oko 90% stambenih zgrada u gradu. Od toga je 60% izravno pogođeno, a 40% potpuno uništeno. Oštećeno je sedam gradskih bolnica – 90% ukupnog bolničkog kapaciteta, od kojih su tri posve uništene. Oštećena su i tri rodilišta (jedno uništeno), sedam visokih učilišta (tri uništena), te 57 škola (23 uništeno) i 70 dječjih vrtića (28 uništeno).

Oštećen je niz tvornica, kao i gradska luka. Prema ovim službenim statistikama, do 140.000 ljudi napustilo je grad prije nego što je bio opkoljen, a oko 150.000 ih je uspjelo izaći tokom blokade.

Kad pod statističke podatke podvučemo crtu – Mariupolj je danas mrtav grad, nagoreni kostur bivšeg urbaniteta. Web stranica Poglavarstva još funkcionira, ali sada samo kao "oglasna ploča" sa životno važnim informacijama. Posljednja vijest koja je tamo bila objavljena dvojezično (i na engleskom) proglas je gradonačelnika od 28. februara, s porukom da Mariupolj treba hitnu pomoć. A onda "muk" sve do 18. marta, od kojeg nadalje idu rijetki postovi samo na ukrajinskom i tiču se jedino golog opstanka.

Lani je bio ukrajinska prijestolnica kulture...

To je danas Mariupolj. Bivši grad. Sada doista "bez periferije", ali ne radi obnove rubnih dijelova. Ravnomjerno je "satran" od ruba do ruba. Dirljivo je "kopati" po internetu u potrazi za tragovima onog što je još do kraja februara, lani, preklani... bio ovaj grad koji je izdahnuo. "Album" uspomena na njega izgleda nadrealno.

Jedan od glavnih simbola stradanja stanovnika Mariupolja postalo je gradsko Dramsko kazalište u koje se sklonilo više stotina stanovnika, a navodno ih je oko 300 ubijeno u ruskom razaranju povijesnog zdanja. Podrum koji je otprije bio ratna baza lokalne uprave izdržao je udar. A nema puno od toga da je Mariupolj 2018. proslavio obnovu te lijepe pozorišne zgrade, uz laserski show na njezinom pročelju. Sve je izgledalo kao božićna bajka...

Tri godine kasnije, radikalna obnova će biti neophodna čitavom gradu, čiji Kazališni trg sada na snimci iz satelita izgleda ovako...

Gledajući ove apokaliptične prizore, moto mariupoljske "Strategije 2030." – "Novi grad – nove prilike" – danas je dobio potpuno drukčiji smisao. Da, grad će doista jednog dana biti izgrađen potpuno nov. Danas je jako teško predvidjeti dokad i u kakvim uvjetima. Ali, novih prilika više nikad neće biti za tisuće stanovnika koji su, u samo mjesec dana, izgubili živote u strahovitoj agresiji ruskih susjeda.

Mariupolj je grad u jugoistočnoj Ukrajini koji leži uz ušća rijeka Kalmius i Kalčik, 10 kilometara od Azovskog mora. Osnovan je 1778. kao Pavlovsk, na mjestu nekadašnjeg kozačkog logora.

Preimenovan je u Mariupolj 1779. u čast Marije Fjodorovne, druge supruge prijestolonasljednika Pavla. Godine 1780. stanovništvo grada naglo je raslo nakon što je veliki broj Grka s Krima preseljen tamo. Godine 1882. željeznicom je povezan s Donječkim bazenom i razvio se u glavnu luku regije.

Grad je 1948. preimenovan u Ždanov, u čast Andreju Aleksandroviču Ždanovu, visokom dužnosniku Komunističke partije SSSR-a, koji je tamo rođen. Ranije ime, Mariupolj, vraćeno mu je 1989. godine. Grad je do rata bio poznat po izvozu uglja, čelika, strojeva i žita. Bio je baza ribarske flote, kanalom spojen s otvorenim morem.

Mariupolj je imao velike željezare i čeličane, koksare i pogone za izradu strojeva. Logično, uz njih je bio i Metalurški institut. Ostale industrija uključivala je remont brodova, konzerviranje ribe i mlinarstvo.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije