Washington Post: Rusija se povlači, pomozimo Ukrajini da završi posao

Ruske najave o smanjivanju vojne aktivnosti u području Kijeva ne predstavljaju iznadnu blagonaklonost Kremlja i pokušaj jačanja povjerenja za pregovore sa Ukrajinom, nego je to manevar ruskog predsjednika Vladimira Putina koji shvata da gubi bitku za glavni grad, te sada Zapad treba da obezbjedi sve što je potrebno Ukrajini "završi posao", navodi Washington Post.

U članku naslova "Rusija se povlači. Sada dajte Ukrajini alate da završi posao", autor Max Boot navodi da je zamjenik ruskog ministra odbrane objavio je u utorak da je Moskva odlučila da “fundamentalo smanji vojne aktivnosti u pravcu Kijeva i Černihiva” kako bi “povećala međusobno povjerenje za buduće pregovore o dogovoru i potpisivanju mirovnog sporazuma s Ukrajinom”. Govorilo se i o napretku u pregovorima u Istanbulu između Ukrajine i Rusije, a Pentagon je izvijestio o kretanju nekih ruskih jedinica dalje od Kijeva, prenosi N1.

"Kako shvatiti ovaj razvoj događaja? Ovo nije iznenadna pojava blagonaklonosti od strane ratnih zločinaca u Kremlju. Zli agresijski rat ruskog diktatora Vladimira Putina nastavlja se u ostatku Ukrajine — što pokazuje raketni napad na zgradu vlade u Mikolajvu u južnoj Ukrajini u utorak ujutro i nastavak opsade Mariupolja, luke na Azovskom moru, uz teške gubitke života civila”, navodi Boot.

Trending

Brza reakcija i hapšenja nakon ubistva rabina: 'Odbacujemo ekstremizam i fanaticizam'

Ocjenjuje da sada ruski predsjednik Vladimir Putin “jednostavno priznaje realnost” da njegove vojne snage gube rat oko Kijeva, te objašnjava da se, nakon nedavne uspješne ukrajinske kontraofanzive oko glavnog grada, ruske trupe suočavaju sa izgledima da bi mogle biti opkoljene.

“Ukratko, rusko povlačenje nema nikakve veze sa povećanjem “međusobnog povjerenja”, ali ima sa spašavanjem vlastitih snaga od poraza”, ocijenio je on, to dodao da se Rusi očigledno nadaju da će postići veći uspjeh ako prebace fokus na regiju Donbasa u istočnoj Ukrajini.

“Čini se da je njihov plan da opkole ukrajinske trupe na istoku napadom sa sjevera i juga – ali to ovisi o zauzimanju Mariupolja, čiji se branioci opiru očajničkom žestinom koja podsjeća na bitku za Alamo,” piše on.

Zatim zaključuje da je najbolje što SAD i ostatak zapadnog svijeta mogu uraditi u ovom trenutku povećavanje pomoći Ukrajini i uvođenje dodatnih sankcija Rusiji.

"Zelenski je današnji Churchill"

Boot povlači paralelu između današnje pozicije Ukrajine i situacije u kojoj se našla Velika Britanija u jesen 1940. godine.

“Kraljevsko ratno zrakoplovstvo spasilo je britanska ostrva od njemačke invazije. Egzistencijalna opasnost je prošla. Ali Britanija se i dalje suočavala s velikim iscrpljivanjem svojih resursa jer se sama borila protiv nacističke sile. Njegova jedina nada bila je pomoć iz Sjedinjenih Država – “arsenal demokratije”, kako ga je nazvao predsjednik Franklin D. Roosevelt“, objašnjava Boot.

Premijer Winston Churchill je 9. februara 1941. poručio u radijskom obraćanju: “Nećemo pasti niti posustati; nećemo oslabiti niti se umoriti. Ni iznenadni šok bitke, ni dugotrajna iskušenja budnosti i napora neće nas iscrpiti. Dajte nam alate i mi ćemo završiti posao.”

Na ovaj poziv su Sjedinjene Države odgovorile Zakonom o zajmu i najmu, koji je obezbjeđivao zalihe u “svakom mogućem obliku”, od vojne opreme do konzervi hrane.

“Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je današnji Churchill, a predsjednik Biden je današnji Roosevelt. Sjedinjene Države moraju učiniti za Ukrajince barem onoliko koliko su nekada učinile za Britance. Obje zemlje, na kraju krajeva, vode istu bitku za slobodu. Obojica su zaslužila divljenje i podršku svijeta”, podcrtao je Boot.

On iznosi podatak da su, od januara ove godine, Sjedinjene Države pružile Ukrajini pomoć vrijednu oko dvije milijarde dolara, uključujući rakete Stinger i Javelin koje su zadale težak udarac ruskim avionima i tenkovima.

Zapad mora osigurati vojnu prednost Ukrajine

Međutim, Zelenski želi još više pomoći, “a mi bismo je trebali pružiti čak i ako to znači povećanje proizvodnje Stingera, Javelina i druge municije koja se brzo troši”, podcrtao je.

“Ne možemo ispuniti zahtjev Zelenskog za zonom zabrane letova bez rizika od rata s Rusijom, ali postoji mnogo toga što možemo bezbjedno učiniti da zadržimo pritisak na posrnulu rusku ratnu mašinu”, piše Boot, te navodi da Zelenski želi još oštrije sankcije, od isključivanja cijele ruske finansijske mreže iz SWIFT sistema međubankarskih transfera do prekida prodaje ruske nafte i plina Evropi. Ukrajinski predsjednik također traži još više sistema naoružanja, uključujući avione, tenkove, višestruke raketne sisteme i protivvazdušnu odbranu većeg dometa kao što je S-300.

Podcrtao je da je “suludo” da Zapad oklijeva da udovolji njegovim zahtjevima dok Ukrajina vodi bitku za opstanak te ocjenio da američki predsjednik Joe Biden vjerovatno smatra da bi isporuka MiG 29 aviona prešla “neku crvenu liniju” s Rusijom, a da je francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio sličnu zabrinutost oko nabavke tenkova.

"Opustite se. Putin ne može čak ni da dobije rat protiv Ukrajine; on ne namjerava da započne rat sa NATO savezom", piše on.

Ističe da je sada u toku "takmičenje ko može brže da se naoruža i preopremi – Ukrajina ili Rusija", te da Zapad mora osigurati da Ukrajina ima oružje da osigura svoju vojnu prednost.

"Ruski poraz – što znači povlačenje na linije od 23. februara – je od suštinskog značaja za spas Ukrajine i očuvanje liberalnog međunarodnog poretka. Ukrajinci su spremni da se bore i dalje uprkos svojim srceparajućim gubicima. Samo im trebamo dati alate da završe posao", zaključio je.