Arabica kafa mogla bi izumrijeti do 2080. godine: Neki tvrde - ovo bi trebala biti zamjena?

Dok globalno zagrijavanje prijeti dvjema glavnim vrstama, uzgajivači u Ugandi okreću se kafi koja može izdržati globalno zagrijavanje.

Klimatske promjene prijete kafi, koja je omiljeni napitak za više od dvije milijarde ljudi. Arabika (Coffea arabica), najčešće konzumirana vrsta kafe, mogla bi izumrijeti do 2080. godine, a ugrožena je i robusta (Coffea Canephora) na kojoj počiva 40 posto svjetske proizvodnje.

U svemu tome ima i dobra vijest: liberijska kafa ili liberika (Liberica excelsa), "zanemarena" vrsta kafe dobro podnosi vrućinu, sušu i bolesti koje su došle s klimatskim promjenama. Liberica excelsa porijeklom je iz tropske središnje Afrike, uzgajala se neko vrijeme krajem 19. stoljeća, a onda su se uzgajivači okrenuli arabiki i robusti.

Trending

Aerodrom Sarajevo uveo nova pravila: Šta se mijenja za putnike?

"S klimatskim promjenama trebali bismo razmišljati o drugim vrstama koje mogu održati industriju kafe na globalnom nivou", rekla je za New York Times dr. Catherine Kiwuka, stručnjakinja za kafu iz ugandske Nacionalne organizacije za poljoprivredna istraživanja.

U Ugandi, jednom od najvećih afričkih izvoznika kafe, već godinama miješaju liberiku s robustom, a ove godine je pokušavaju plasirati na svjetskom tržištu pod njenim pravim imenom: Liberica excelsa.

11.05.23. 12:21

Prva jutarnja kafa: Evo šta kofein radi organizmu u narednih šest sati

Švicarska kompanija Volcafe specijalizirana za trgovinu kafom, nada se da će ove godine isporučiti do tri tone liberike specijaliziranim pržionicama u inozemstvu, uključujući Veliku Britaniju i SAD.

Historija uzgoja kafe ide do šestog stoljeća, kada je nekoliko stabala s visoravni u Etiopiji posađeno u Jemenu. Oko 1000. godine od sušenih i prženih sjemenki kafe počeo se pripremati napitak koji se ubrzo proširio širom Arapskog poluotoka.

Tokom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog 1573. godine kafa stiže u Istanbul, gdje postaje neizostavni dio svakodnevice u carskoj plači Topkapi. Europljani su okus kafe prvi put osjetili 1615. godine, kada su je mletački trgovci iz Istanbula donijeli u Veneciju.

01.05.23. 12:16

Gdje čuvate kafu nakon otvaranja: Skoro svi rade pogrešno, zbog ovog gubi miris i aromu

Ubrzo se kafa proširila širom Europe i postala popularno piće, a tokom 17. i 18. stoljeća kafane su nicale u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Kako bi uživali u omiljenom napitku koji sadrži stimulativno sredstvo kofein, Europljani su u svojim tropskim kolonijama podigli plantaže kave.

Danas se kafa uzgaja u 70 zemalja svijeta, a 60 posto zrna potiče od vrste Coffea arabica, čija su stabla prije 1400 godina iz Etiopije presađena u Jemenu. Zrna arabike imaju blag i profinjen okus, a njihov najveći proizvođač je Brazil. Globalno zagrijavanje postalno je ozbiljna prijetnja jer biljka arabika (kavovac) voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 Celzijeva stepena. Stoga ta biljka dobro uspijeva u planinskim dijelovima tropskih područja na nadmorskim visinama između 1000 i 2000 metara. Kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kafa uzgaja.

U Kolumbiji se kafa nekad uzgajala na 1000 metara nadmorske visine, a sada ispod 1200 metara nadmorske visine ima vrlo malo biljaka arabike. Prije četiri godine, Coffea arabica stavljena je na popis ugroženih biljnih vrsta. Nažalost, klimatske promjene prijete i robusti, koja potječe iz Ugande, ali je njen najveći proizvođač Vijetnam. Koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku, ali ima gorko-kiseo okus koji se mnogima ne sviđa. Stoga se često miješa s arabikom.

06.03.23. 15:25

U Italiji kafa nije skupa, ali pazite - ista šoljica može imati tri različite cijene

Dok su arabika i robusta dvije široko uzgajane vrste, 124 vrste rastu kafe u divljini. Zanimljivo je da se jedna sorta liberike počela uzgajati na Cejlonu, današnjoj Šri Lanki, još 1870-ih kad je jedno gljivično oboljenje opustošilo tamošnje plantaže arabike.

Druga sorta Liberica excelsa, porijeklom je iz područja Ugande. U poređenjui s robustom, čiji uzgoj dominira u Ugandi, liberiki treba više vremena da sazrije i proizvede plod. Svako stablo može narasti do visine od osam metara, pa se tamošnji uzgajivači moraju penjati na ljestve kako bi obrali plodove.

Poljoprivrednici biraju sortu Liberica exelsa jer je lako uzgajati, čini se da je tolerantnija na bolesti i štetočine od robuste i daje visoke prinose. Svako je stablo u stanju dati do oko osam kilograma čiste kafe, a vrlo stara, matična stabla mogu dati više od 40 kilograma, rekla je Catherine Kiwuka koja ističe kako liberika ima jaču aromu i kvalitetnija je kafa od robuste.

Posljednjih nekoliko godina dr. Kiwuka sarađuje s britanskim naučnikom dr. Aaronom Davisom iz Odjela za istraživanje kafe u Kraljevskom botaničkom vrtu u Kewu. "U svijetu koji se zagrijava i u eri opterećenoj poremećajima u lancima snabdijevanja, Liberica bi se mogla ponovno pojaviti kao glavna usjevna biljka kafe", naveli su u radu objavljenom u časopisu Nature u decembru prošle godine naučnici Aaron Davis i Catherine Kiwuka, prenosi Jutarnji.hr.