Stanje mira u 2026. godini: Gubi li međunarodno pravo na značaju?

Ruska agresija na Ukrajinu, napadi Izraela i SAD-a na Iran te građanski ratovi u Africi otvaraju pitanje: da li međunarodno pravo gubi svaki značaj? Izvještaj o stanju mira za 2026. nudi vrlo malo razloga za optimizam.

"Gospodari rata" ("warlord" na engleskom i „Kriegsherr" na njemačkom) izraz je koji se devedesetih godina koristio u vezi s građanskim ratovima u Liberiji, Afganistanu i Somaliji. Odnosio se na glavne aktere koji su te ratove vodili radi ostvarivanja vlastitih interesa i pritom prihvatali raspad državnih struktura. U "Izvještaju o stanju mira" iz 2026. riječ je o povratku takvih aktera u 21. stoljeću.

Jesu li Putin, Trump i Netanyahu gospodari rata?

"Novi gospodari rata podrivaju međunarodni poredak", rekao je Conrad Schetter iz Bonnskog međunarodnog centra za istraživanje sukoba (bicc), kada je u ponedjeljak u Berlinu, zajedno s još tri instituta, predstavio izvještaj. Istraživač sukoba pritom je nabrojao i nekoliko imena – među njima ruskog predsjednika Vladimira Putina, američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Trending

Mezimac bh. navijača: Bajraktarević objavio fotografiju iz Toronta i za dva sata dobio 1.000 lajkova

Njima i drugima u osnovi zamjera isto: "Upotreba vojne sile njihovo je omiljeno sredstvo za ostvarivanje interesa. Pritom ne mare za međunarodno pravo". Njegova kolegica Ursula Schröder iz Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku pri Univerzitetu u Hamburgu (IFSH) dodaje: "Ne želimo sve njih izjednačiti, ali uočavamo iste obrasce", kaže ona govoreći o triju Putin–Trump–Netanjahu i drugim vladarima.

Nasilje kao normalno sredstvo politike?

Prema autoricama i autorima "Mirovnog izvještaja", ključni obrazac je ponovno korištenje nasilja kao "normalnog sredstva politike". Time se, smatraju oni, pokušava ograničiti i "politički suverenitet drugih država". U pozadini su interesi profita i širenja moći.

Prema studiji, to se odnosi i na nekoliko zaljevskih monarhija: Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. "One sudjeluju u brojnim građanskim ratovima, od Libije do Somalije", kaže Schetter. I njima je, smatra on, cilj prije svega ostvarivanje geopolitičkih, strateških ili ekonomskih interesa.

Manje razvojne saradnje i humanitarne pomoći

Zbog toga se u naslovu studije i govori o "gospodarima rata". Oni podstiču raspad međunarodnog poretka, upozorava Nicole Deitelhoff iz Leibnizovog instituta za istraživanje mira i sukoba u Frankfurtu na Majni. Posebno misli na Ujedinjene nacije (UN).Od Njemačke i Evropeona očekuje veći angažman kako bi se taj trend zaustavio: "Upozoravamo da moraju pronaći partnere za očuvanje pravila međunarodnog poretka." Finansijska smanjenja u oblasti razvojne saradnje i humanitarne pomoći Deitelhoff i ostali stručnjaci smatraju pogrešnim putem. Povlačenje sredstava dodatno pojačava krizne dinamike, navodi se u njihovoj zajedničkoj izjavi.

Više gladi, bolesti i kriminala

Posljedice su brojne, kaže se dalje u izvještaju. Više je kriza sa nestašicom hrane, koje uzrokuju glad ali i širenje potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti poput aktuelnog virusa ebole. Bilježi se i rast kriminala i oružanih sukoba.

"Smanjenje pomoći ide ruku pod ruku s drastičnim porastom kriminala i oružanih sukoba – na primjer na Haitiju, u Kongu ili Južnom Sudanu", navodi se u izvještaju.

Istraživači sukoba traže da Njemačka ukine rezove u razvojnoj saradnji i izdvoji veća sredstva. To bi, smatraju, moglo predstavljati protivtežu samovolji novih "gospodara rata". Njihov apel prati i upozorenje: "Tamo gdje razvojna saradnja služi samo odvraćanju migracija ili osiguravanju sirovina, ona gubi svoj mirovno-politički smisao".

Je li Njemačka izgubila povjerenje u svijetu?

Četiri instituta u izvještaju preporučuju drugačiji pristup razvojnoj saradnji: fokus na inkluziju, ljudska prava i izgradnju mira – ukratko, kooperativnu politiku. „Njena dodatna vrijednost je jačanje povjerenja u partnerstva i međunarodni poredak.“

Prema tumačenju "Izvještaja o stanju mira", Njemačka je to povjerenje u velikoj mjeri prokockala. Neuspjela kandidatura za dvogodišnje mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a kao nestalna članica za Deitelhoff je simptomatična: „To je svakako povezano i s činjenicom da se Njemačka posljednjih godina često povlačila kada je trebalo braniti međunarodno pravo.“

Šta Friedrich Merz podrazumijeva pod međunarodnim pravom?

Time Nicole Deitelhoff aludira na to da kancelar Fridrih Merz, za razliku od premijera brojnih drugih država, nije jasno označio otmicu venecuelanskog lidera Nicolása Madura od strane američkih snaga kao kršenje međunarodnog prava. Umjesto toga rekao je: "Pravna ocjena američke operacije je složena."

Ni nakon američko-izraelskog napada na Iran, Merc nije dao nedvosmislenu podršku međunarodnom pravu: "Sada nije trenutak da držimo lekcije našim partnerima i saveznicima", rekao je kancelar. Kada su obje zemlje 2025. bombardovale iranski nuklearni program, Merz je taj potez pravdao riječima da Izraelci obavljaju "prljavi posao – i to za sve nas".

Novi pokušaj jače kontrole naoružanja?

Za Deitelhoff je jasno koju bi pouku Njemačka trebala izvući iz neuspjeha u izboru za Vijeće sigurnosti UN-a: "Treba to ozbiljno shvatiti i razmisliti kako ponovo izgraditi vlastiti profil."

U izvještaju se nude i prijedlozi kako to postići: u vrijeme rastućih trka u naoružavanju potrebno je stvarati temelje za pouzdane sporazume o kontroli naoružanja. "Takvi sporazumi su, kao mjera izgradnje povjerenja, ključni preduvjet za stvaranje mira", piše DW.