Potrošnja / Pokazali podaci: Bogati Evropljani postali štedljivi zbog koronavirusa

15. 09. 2020. u 08:08:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 4

Ilene Steele (63) do sada bi već imala iza sebe nekoliko putovanja: posjet obitelji u Sjedinjenim Državama, praznike u Italiji i nekoliko jednodnevnih izleta u Londonu, gdje živi sa suprugom Mikeom, umirovljenim terapeutom.

Sastajala bi se s prijateljima na piću i večerama i uživala u manikurama i pedikurama s kćeri.

Ali ne i ove godine, čak i nakon što su ublažene restrikcije uvedene zbog pandemije COVID-19.

Jedva da izlazimo, zaista”, rekla je umirovljena proizvođačica nakita u razgovoru za Reuters.

„Nismo putovali. Razmišljali smo da odemo u Grčku, na neki je način privlačno to što nema puno turista, ali iskreno, osjećala bih se prilično glupo da umrem”.

Kako broj zaraženih koronavirusom u Europi ponovno raste, podaci o potrošnji pokazuju da se zbog straha od zaraze mnogi imućniji potrošači suzdržavaju od većih izdataka. To je loša vijest za maloprodaju, proizvođače luksuzne robe i sektor rekreacije, zabave, sporta i turizma koji očajnički žele nadoknaditi izgubljeno, piše Hina.

"Više nije zabavno izlaziti kada riskirate zarazu virusom i morate poštivati niz sigurnosnih mjera, koje se kreću od oblačenja papirnatih čarapa da bi mogli isprobati nove tenisice do plastičnih pregrada koje dijele klijente kod frizera", kazala je Steele.

Ispitivanja ponašanja potrošača u zemljama kao što su Velika Britanija, Danska, Francuska i Švedska pokazuju obrazac koji je zabilježen i u Sjedinjenim Državama: premda su trgovine ponovno otvorene, potrošači s visokim primanjima ne troše.

Britanski potrošači koji zarađuju 40.000 funti ili više nakon oporezivanja ostvarili su oko 35 posto potrošnje 2019., a u drugom kvartalu 2020. odgovorni su za 45 posto pada potrošnje, pokazalo je ispitivanje kartičnih transakcija koje je proveo profesor Paolo Surico s Londonske poslovne škole sa suradnicima.

„Skupine potrošača s visokim primanjima troše u sektorima s tzv. 'multiplikativnim efektom', na neesencijalne usluge koje zapošljavaju skupine s nižim primanjima”, objasnio je.

„Želimo stvoriti situaciju u kojoj mladi i siromašni mogu malo više štedjeti, a stariji trošiti. Ali događa se obrnuto”.

Komparativno istraživanje ekonomista Asgera Laua Andersena sa suradnicima analiziralo je potrošnju 860.000 potrošača u Danskoj i Švedskoj od marta do maja. Danska je uvela stroge restrikcije zbog koronavirusa, a Švedska nije, ali je zato imala više zaraženih.

Ponovno brzo širenje zaraze, u kombinaciji s postupnim ukidanjem državne podrške radnicima na dopustu zbog pandemije, mogli bi dodatno oslabiti potražnju u skupinama s nižim primanjima, posebno u sektorima kao što su trgovine s prehrambenim proizvodima koji su se do sada dobro držali.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA