Tajni grad ispod Helsinkija: "Ako Rusi napadnu, mi smo spremni"

Finska i Rusija imaju kompliciranu historiju. Zbog toga se Finci i ne osjećaju baš najugodnije i najopuštenije kraj svojih susjeda, a pogotovo sad, otkad je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu. Zbog cijele te situacije Finska i Švedska najavile su skorašnji ulazak u NATO, što je dodatno razljutilo Moskvu i povećalo tenzije među susjednim državama.

Ruski političari već poručuju kako to neće proći bez reakcije, spominje se i nuklearno oružje, ali Finska je spremna. Koliko jedna država može biti spremna.

Ispod glavnog grada Helsinkija tako se nalazi čak 5500 podzemnih bunkera i skloništa povezanih nizom tunela dugim 330 kilometara. U njima ima mjesta za svakog od 660.000 stanovnika Helsinkija, plus još oko 100.000 ljudi, procjenjuju vlasti.

Trending

Teški trenutci u karijeri: Voditelji izvještavali o tragediji u Zagrebu drhtavim glasom i kroz suze

U cijeloj Finskoj nalaze se sigurni bunkeri i podzemna skloništa - ukupno ih ima više od 54.000 (većina je privatna), piše Telegraph. Predviđeni su za 4,5 miliona ljudi, ali bez problema bi mogli primiti i cijelu populaciju Finske (oko 5,6 miliona)

U glavnim gradskim bunkerima se u svakom trenutku nalazi dovoljno hrane i vode za 14 dana, puno njih je tunelima povezano s trgovinama, lanac opskrbe je osiguran i prema procjenama državnih službi u njima se bez problema može lagodno živjeti mjesecima.

Trenutačno, kako je situacija u zemlji sigurna, puno tih podzemnih skloništa se koristi kao muzeji, trgovine, restorani, kafići, imaju i nekoliko podzemnih bazena, crkvi... Uglavnom, vlasti dopuštaju da se određeni dio bunkera prenamjeni za poslovne prostore, ali jedino ako se u roku od 72 sata sve može vratiti u prvotno stanje s krevetima i ostalim sadržajem za one koji budu potencijalno tražili skrovište.

Finci su pazili na baš sve detalje.

Znaju i koliko bi puta prosječna osoba otišla na wc, koliko bi pri tome fekalija i urina ostavila iza sebe dnevno, koliko mirisa treba za to ubiti, kako iskoristiti taj 'materijal', kako ga se riješiti ako je 'višak', objasnio je u razgovoru za Mirror Kimmo Kohvakka, šef civilne službe Helsinkija.

Ulazi u bunkere nalaze se, piše ovaj britanski medij, po cijelom gradu. Često se kriju iza oronulih vrata prekrivenih grafitima, Ali ispod se nalazi sistem tunela i bunkera, zaštićen posebnim vratima koja mogu izdržati i napad nuklearnim oružjem, priča Varautumisen Opettaja, koji je provodio novinare kroz podzemni sistem.

"Kad se krenete spuštati, prolazite kroz niz vrata. Ova zadnja, osim od nuklearnog napada, štite i od svih plinova i kemijskog oružja. Na površini mogu padati bombe, al djeca se tu mogu sasvim bezbrižno igrati", priča Opettaja i odmah nastavlja:

"Poruka ovih bunkera je da će Finska preživjeti. Spremni smo na sve."

Prema finskim zakonima, svaka građevina veća od 1000 metara kvadratnih mora imati bunker, pa i ne čudi ova brojka od 50+ hiljada.

"Iz rata u Ukrajini smo naučili kako često stradaju civili i stambena naselja. Zato moramo imati ovaj sistem kako bi u kratkom roku mogli skloniti sve s površine i odvesti ih na sigurno. Javnost razumije zašto postoje ova skrovišta", rekao je Kohvakka.

Kolika je cijena gradnje i održavanja ovih tunela, a na njih su potrošene stotine milione eura, Fince nije briga. Znaju da to košta, ali i znaju da su sigurni. To im je prioritet - završava Kohvakka, pišu 24sata.hr.