Region u 2022: Približio se Šengen, Slovenija dobila predsjednicu, blokade na Kosovu....

Za većinu država na prostoru jugoistočne Evrope, odnosno Zapadnog Balkana, protekla godina bila je u znaku integracija, prvenstveno ka cjelovitom i punopravnom članstu u Evropskoj uniji.

Najznačajniji uspjeh u regiji napravila je Hrvatska koja je tokom 2022. godine dobila zelena svjetla za dvije veoma važne stvari - pristupanje Schengenu i uvođenje eura. Time će Hrvatska od 2023. godine biti država koja će u potpunosti biti integrisana u sve sisteme koje ima i većina drugih članica Evropske unije.

Veliki napredak nakon nove višegodišnje blokade na evropskom putu, sredinom godine desio se i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ove dvije države konačno su otvorile proces pristupnih pregovora za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Trending

Zakazala odbrana Izraela: Huti izveli žestok napad na Tel Aviv, povrijeđeno više osoba

Pozitivna vijest

12.12.22. 07:00

Derek Chollet uoči posjete Sarajevu: 'Želimo pomoći BiH da se može bolje boriti protiv korupcije'

Krajem godine pozitivna vijest nakon gotovo sedam godina čekanja stigla je i u Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija je našoj državi konačno dodijelila status kandidata na koji je osim Kosova jedina čekala u Evropi od zemalja koje su iskazale opredijeljenost punopravnog članstva u EU-u.

Nekako istovremeno i samo Kosovo je predalo zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, iako nije jasno kako će teći taj proces s obzirom na to da nije priznato pet članica EU-a - Španije, Rumunije, Slovačke, Grčke i Kipra.

No, vjeruje se da je proces bržih integracija zemalja Zapadnog Balkana u 2022. godini posebno ka Evropskoj uniji kao posljedica uzrokovan februarskom invazijom Rusije na Ukrajinu i strahovima od širenja ruskog uticaja na Balkan.

I dok su pozitivni procesi zabilježeni kod većine država u regionu, u Crnoj Gori i Srbiji evidentirane su uglavnom krizne situacije.

Tako je u Crnoj Gori na proljeće došlo do pada Vlade koju je vodio Zdravko Krivokapić, nakon čega je izabrana manjinska Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem. Ljetos je i njoj izglasano nepovjerenje, ali iako je na jesen dogovoreno da novi premijer bude Miodrag Lekić zbog duboke političke krize nije došlo do izbora nove Vlade, već manjinska i to u tehničkom mandatu još uvijek obnaša dužnosti.

Naime, zbog toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da imenuje za mandatara Lekića, nova parlamentarna većina je usvojila izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore koje su uzroko0vale višemjesečne proteste na ulicama širom Crne Gore, jer se nove zakonske odredbe iz te oblasti smatraju protuustavnim i nedemokratskim.

Ni krovna institucija Ustavni sud Crne Gore ne može da djeluje jer nije imenovana većina sudija kojim je istekao mandat, pa je tako na sceni i kriza pravosuđa u Crnoj Gori.

Više kriza zadesila je i Srbiju tokom 2022. godine. Prvo je tokom ljeta izbila kriza oko registarskih oznaka između Beograda i Prištine, da bi odmah nakon što je ona privremeno bila okončana uslijedila nova i to zbog hapšenja bivših srpskih policajaca na Kosovu. Ta kriza uzrokovala je ostavkama srpskih predstavnika u Skupštini i Vladi Kosova, ali i četirima opštinama na sjeveru Kosova sa srpskom većinom - Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan.

Iako su vlasti Kosova odložile izbore koje su prvobitno bili planirani za drugu polovinu decembra, a april 2023. godine Srbi na sjeveru Kosova su postavili barikade nakon čega je uslijedilo i blokiranje graničnih prelaza na sjeveru Kosova.

Naime, Srbi sada traže da se na sjeveru Kosova uspostavi Zajednica srpskih opština. Očekuje se da će novu krizu u odnosima Srbija - Kosovo proizvesti kosovska predaja zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji.

Iako je 2022, nakon dvije godine, bila prva u kojoj se veoma malo ili gotovo nikako nije govorilo o koronavirusu, jer je pandemija znatno oslabila, region je zahvatila i velika inflacija, a najgore stanje je u Bosni i Hercegovini gdje vlasti tokom godine nisu učinile gotovo ništa kako bi se stanje sa povećanjem cijena bar ublažilo.

I dok su vlasti Hrvatske, Srbije i Crne Gore ograničavali maržu na osnovne životne namirnice, a u pojedinim slučajevima (Hrvatska) i cijene goriva u Bosni i Hercegovini građani su bili prepušteni na milost i nemilost (vele)trgovaca koji su iz dana u dan mijenjali cijene.

Ni smanjenje ili ukidanje akciza niti poreza na dodanu vrijednost (PDV) na naftu i naftne derivate, kao i osnovne životne namirnice također nije provedeno u Bosni i Hercegovini, a vlasti nisu izradile ni adekvatne socijalne programe za pomoć radnicima, penzionerima i socijalnim kategorijama stanovništva. U slučaju radnika vlasti su smanjenje udara na njihov standard prepustili volji poslodavca, dok su penzionerima minimalno povećavali mirovinu te samo jednom isplatili jednokratnu novčanu pomoć, što je bio slučaj i sa nezaposlenim i osobama u stanju socijalne potrebe, odnosno korisnicima socijalnih davanja.

Zbog krize uzrokovane invazijom Rusije na Ukrajinu tokom 2022. godine u regionu su najviše poskupjeli energenti, i to prvenstveno gas, ali i električna energija, kao i čvrsta goriva - ugalj, drva i pelet.

Slovenija je prvi put nakon proglašenja samostalnosti 1991. godine za predsjednicu dobila ženu - pravnicu Natašu Pirc Musar, koja je u utrci pobijedila kao nezavisna kandidatkinja.

Tokom godine Slovenija je imala parlamentarne izbore na kojima je došlo do značajnije promjene na političkoj sceni zemlje. Tako je Slovenska demokratska stranka Janeza Janše otišla u opoziciju, a premijersku poziciju je preuzeo potpuno novi čovjek iz Pokreta "Sloboda" Robert Golob.

Opći izbori održani su i u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom prve žene u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, te izborom socijaldemokrate Denisa Bećirovića za bošnjačkog i potvrdu novog-starog člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda u liku Željka Komšića.

Nakon višesedmičnih pregovora prvo je u entitetu Federacija BiH uspostavljena nova grupacija nazvana "osmorka" predvođena SDP-om, koja je na razini tog entiteta dogovorila vlast sa HDZ-om BiH, a zajedno sa SNSD-om su postigli dogovor i oko uspostave vlasti na razini Bosne i Hercegovine.

Odluka visokog predstavnika

Neizvjesnost oko popune Doma naroda Parlamenta FBiH, zbog odluka visokog predstavnika za BiH Cristiana Schmidta kojim su izmijenjene odredbe Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH trajala je sedmicama, a to zakonodavno tijelo nije popunjeno ni nakon dva kruga - raspodjele mandata po kantonima u skladu sa novim odredbama i preraspodjele iz kvote nedostajućih delegata. Još četiri delegata i to tri iz ostalih i jedan iz srpskog naroda tražio se u trećem krugu i to iz reda neizabranih delegata.

Ovakav proces uzrokovao je da su pojedini kantoni dobili veliki broj delegata i da je većina u Domu naroda Parlamenta FBiH skoncentrisana na mali broj kantona unutar entiteta Federacija BiH.

Za razliku od entiteta Federacija BiH, u entitetu RS nije bilo promjena, pa će na vlasti ostati stara-nova koalicija predvođena SNSD-om.

I Srbija je na proljeće imala vanredne parlamentarne izbore, a vladu je dobila na ljeto. No, u Srbiji, kako se i očekivalo, na vlasti je ostala koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom, sa premijerkom u liku Ane Brnabić.