Protesti u Zagrebu - 30 godina od stradanja u Ahmićima: 'Tražimo izvinjenje i ulicu za žrtve'

4
AA
Protesti u Zagrebu - 30 godina od stradanja u Ahmićima: 'Tražimo izvinjenje i ulicu za žrtve'
FOTO: AA / Protesti u Zagrebu

Predstavnici osam civilnih udruga na Trgu bana Jelačića u Zagrebu razvili su transparente "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima" te imena žrtava stradalih u ahmićkom zločinu kako bi upozorili hrvatsko državno vodstvo i javnost kako se ovaj zločin zataškava i negira.

U ime dvadesetak prosvjednika okupljenih na glavnom zagrebačkom trgu, javnosti se obratila Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – ROSA koja je podsjetila kako je prije 30 godina u Ahmićima pored Viteza, u Bosni i Hercegovini, počinjen jedan od najokrutnijih ratnih zločina na prostorima nekadašnje Jugoslavije.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993, napad na selo Ahmiće izvele su lokalne postrojbe Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu navodi da je u Ahmićima ubijeno 116 ljudi, 24 je ranjeno, uništeno 169 kuća, te dvije džamije, podsjetila je Pamuković, kao i da je za zločin protiv čovječnosti u Ahmićima MKSJ sudio 13 Hrvata iz srednje Bosne.

EURO 2024 | Slovenija osvojila veliki bod protiv Danske

EURO 2024 | Slovenija osvojila veliki bod protiv Danske

Za sudjelovanje u donošenju odluke o napadu na Ahmiće, potpredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, a osuđeni su i Drago Josipović, Vladimir Šantić, Miroslav Bralo i Paško Ljubičić.

"Haški sud je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba u koji je bila umiješana Republika Hrvatska, preko kontrole nad HDZ-om BiH i HVO-om. Pravosnažno je potvrđeno da je 'Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om', te 'rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.' Zločin u Ahmićima sudski je procesuiran. Sudilo se organizatorima, zapovjednicima i neposrednim počiniocima, no on ostaje trajna mrlja i sramota Republike Hrvatske. Hrvatska treba pokazati spremnost da se iskreno i bez ostatka suoči sa počinjenim zločinima, te preuzme odgovornost za prošlost. Samo činovima solidarnosti kroz jasne inicijative koji imaju za cilj razumijevanja uloge Republike Hrvatske u ratu protiv Bosne i Hercegovine, moći ćemo reći da se Hrvatska konačno distancira od imperijalne politike Franje Tuđmane", kazala je Pamuković i nastavila:

"Zato zahtijevamo od predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Hrvatske da se javno distanciraju od ratnih zločina počinjenih u naše ime te prekinu sustavnu politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina. Tražimo jasno formulirano izvinjenje i imenovanje jedne ulice ili trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. Tek kad činjenice o ratnom zločinu u Ahmićima postanu dijelom hrvatskog obrazovnog sistema, bit ćemo u mogućnosti reći da smo na tragu pravde, odgovornosti i izgradnje mira. Krivica za zločin je individualna, ali istina o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost."

Akcija "Ne u naše ime" u Zagrebu: Poziv hrvatskim vlastima da ne poriču zločin u Ahmićima

Akcija "Ne u naše ime" u Zagrebu: Poziv hrvatskim vlastima da ne poriču zločin u Ahmićima

Danas će u zagrebačkom Kulturno-informativno centru (KIC) biti organizirano prikazivanje video dokumentacije koja je dio interaktivnog narativa "Ahmići – 48 sati pepela i krvi", produkcija SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu.

Okupljanje su organizirale udruge: Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule, Centar za ženske studije i Ženska mreža Hrvatske.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (4)

/ Povezano

/ Najnovije