Akcija "Ne u naše ime" u Zagrebu: Poziv hrvatskim vlastima da ne poriču zločin u Ahmićima

3
AA
Akcija "Ne u naše ime" u Zagrebu: Poziv hrvatskim vlastima da ne poriču zločin u Ahmićima
Foto: Giles Penfound / Jezivi prizora nakon pokolja u Ahmićima

U Centru za ženske studije o najavi akcije "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima", povodom obilježavanja 30. godišnjice zločina u Ahmićima, govorile su mirovne aktivistkinje Ana-Marija Raffai iz organizacije Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND) i Vesna Teršelič, iz organizacije Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

"Ususret 30. godišnjici zločina u Ahmićima poručujemo kako smo potreseni tim zločinom koji je učinjen i u naše ime i jasno i glasno kažemo: Ne u naše ime! Smatramo da je važno napraviti zaokret u politici zataškavanja i pozivamo vlasti Republike Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine da okrenu stranicu i zaustave poricanje zločina", izjavila je Vesna Teršelič.

Teršelič je istaknula kako je zataškavanje zločina u Ahmićima, u kojem su pobijene žene i djeca, počelo istoga dana, trajalo je kroz cijelo vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH te se nastavilo i nakon rata.

Sjednica Parlamenta BiH: Ko će podržati izmjenu Zakona o VSTV?

Sjednica Parlamenta BiH: Ko će podržati izmjenu Zakona o VSTV?

Podsjetila je kako su se ljudi u Ahmiće vratili, obnovili su zapaljene kuće i džamiju, ali kako nisu prestali tugovati.

Krivica pojedinaca za ovaj zločin utvrđena je pred Međnarodnim sudom u Haagu i pred sudom BiH, a odgovarali su i počinitelji i nalgodavci zločina. Osuđen je zapovjednik Dario Kordić, krivicu je priznao i za "neljudsko ponašanje u Ahmićima" se ispričao Miroslav Bralo koji kaznu izdržava u Švedskoj, kao i Paško Ljubičić osuđen pred Sudom BiH.

"Mi pozivano javnost i vlasti Republike Hrvatske da odustanu od zataškavanja zločina u Ahmićima", rekla je Teršelič.

Žrtve iz Ahmića poručuju Lidiji Bradari: 'Ratni zločinci poput Kordića nisu evropske vrijednosti'

Žrtve iz Ahmića poručuju Lidiji Bradari: 'Ratni zločinci poput Kordića nisu evropske vrijednosti'

"Krivnju snosi pojedinac, ali odgovornost snose svi. Izricanjem žaljenja zbog zločina koji se dogodio mi radimo na zajedničkoj budućnosti", poručila je mirovna aktivistkinja i teologinja Ana-Marija Raffai iz organizacije Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND).

Za zločin počinjen od strane pripadnika HVO-a u Ahmićima javno su se ispričali hrvatski predsjednik Stipe Mesić i Ivo Josipović, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Ahmiće, podsjetile su aktivistkinje koje su pozvale predsjednika RH Zorana Milanovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića "da se ponovno distanciraju od ratnog zločina u Ahmićima i drugih zločina počinjenih u naše ime".

Teršelič je podsjetila kako je na isti dan, 16. aprila 1993. godine, počinjen zločin u selu Trusina, u BiH, gdje su ubijeni Hrvati. U Trusini danas više nitko ne živi, a za počinjene zločine izrečene su presude za dvojicu počinitelja, pripadnika Armije BiH, pred sudom BiH.

U saradnji s porodicama stradalih, organizacije civilnog društva ove godine obilježit će oba ova mjesta stradanja u BiH.

Teršelič se osvrnula i na osnivanje muzeja HVO-a u BiH kojeg će sufinancirati hrvatsko Ministarstvo branitelja, a za muzej je pribavljena suglasnost Ministarstva obrane BiH i udruženja hrvatskih logoraša u BiH, dok te suglasnosti nema s ostalim udruženjima logoraša.

"Sporma je lokacija muzeja, vojarna Stanislav Baja Kraljević, na čijem području su u samicama bili zatočeni logoraši, za što postoji pravomoćna presuda tribunala protiv Prlića i drugih. Smatramo da je neprimjereno financirati muzej na mjestu gdje je bio logor", izjavila je Teršelič.

Dodala je kako je najavljen prosvjed logoraša zatočenih u vrijeme sukoba u Heliodromu koji su jasno poručili da njihov prosvjed nije upućen protiv HVO-a u cjelini, jer su pripadnici HVO-a u brojim situacijama branili svoje pragove i ognjišta. Njihov prosvjed upućen je protiv konkretnih zločinaca čija je krivnja utvrđena i u Haagu i pred sudom u BiH.

Prije 30 godina u Ahmićima, selu kod Viteza u Bosni i Hercegovini, počinjen je jedan od najokrutnijih ratnih zločina u ratu u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. Postrojbe HVO-a napale su 16. aprila 1993. selo Ahmiće gdje je, svjedoče preživjeli, ubijeno 116 ljudi, većinom žene, djeca i starci.

Akcija "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima” održat će se 15. aprila na Trgu bana Jelačića u znak sjećanja na žrtve Ahmića.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije