Obilježena godišnjica "Oluje": Bila je legitimna, vojno neizbježna i nužna

Centralna svečanost 25. godišnjice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja ove godine prvi put je, uz učešće najviših predstavnika državnog i vojnog vrha te braniteljske udruge, obilježena i uz prisustvo političkog predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj. Najviši hrvatski dužnosnici poručili su kako je Oluja označila kraj agresije na Hrvatsku te se izvinili za zločine počinjene s hrvatske strane, javlja Anadolu Agency (AA).

Centralna svečanost 25. godišnjice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja započela je zvonjavom crkvenih zvona s kninskih crkava kojom se simbolično obilježava ulazak pripadnika Hrvatske vojske (HV) u Grad Knin 1995. godine.

Programom je nastavljen na Kninskoj tvrđavi uz podizanje zastave Republike Hrvatske, minutu šutnje, čitanje povjesnice VRO Oluja, čitanje imena poginulih i nestalih pripadnika i ispaljivanje 25 počasnih plotuna te uz prelet borbenog aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).

Zbog epidemioloških mjera, na Kninskoj tvrđavi nalazili su se samo sudionici programa, dok su uzvanici program s Kninske tvrđave pratili preko video-zida smještenog na Trgu dr. Ante Starčevića.

Program na Trgu dr. Ante Starčevića započeo je zajedničkim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te polaganjem 25 crvenih ruža na spomenik hrvatske pobjede Oluja 95 u spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje u VRO Oluja.

Nakon toga uslijedila su obraćanja najviših zvanica.

Milanović: Odnosi Srbije i Hrvatske su važni

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske Zoran Milanović istaknuo je kako je Hrvatskoj rat 90-ih bio nametnut, kako se "dogodio u treptaju oka“ i kako je pobjeda izvojevana naporom hrvatskih vojnika i njihovih zapovjednika. Naglasio je kako je Hrvatska u pobjedi trebala biti "velikodušnija i organiziranija“, ali kako nikad Hrvatska nije "potonula u ponor moralne katastrofe“.

"Grešaka je bilo, bilo je zločina koji su nas koštali. Sve priče o udruženom zločinačkom poduhvatu posljedica su grešaka koje smo napravili činjenjem, ali i nečinjenjem nakon veličanstvene pobjede“, kazao je Milanović.

Naglasio je kako posebno cijeni današnje prisustvo potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića koji predstavlja srpsku manjinu u Hrvatskoj, istaknuvši kako se danas u Kninu slavi.

Osvrnuo se posebno na hrvatsko-srpske odnose u proteklom stoljeću koje je ocijenio kompliciranima, istaknuvši kako se na ovom prostoru od 1941. do 1945. vodio i građanski rat, a od 1990. je izvršena agresija na Hrvatsku, kazao je Milanović.

"Nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa, u fazu odnosa u kojoj će prevladavati poštovanje, konstruktivnost, kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su posljedica agresije iz 90-ih godina. Naša dobra volja i vjera postoje, želimo sarađivati, raditi i poslovati“, poručio je Milanović govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije.

Istaknuo je kako su odnosi hrvatskog i srpskog naroda u ovom dijelu Europe jako važni te dodao kako će dati sve što može kao hrvatski predsjednik za poboljšanje odnosa sa Srbijom.

Plenković: Žalimo zbog svih stradalih

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković u svom je obraćanju naglasio važnu ulogu Knina u hrvatskoj državnosti i prošlosti sve do 1995. godine, kada je, istaknuo je, predsjednik Franjo Tuđman poljubio hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi i čime je okončan Domovinski rat.

"Nakon petogodišnje okupacije vojnom je pobjedom Oluja porazila velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića“, kazao je Plenković.

Naveo je kako je u svega četiri dana oslobođena petina hrvatskog teritorija iz kojeg je bilo protjerano 250.000 sugrađana i time stvoreni preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

"Istovremeno, Oluja je razbila obruč oko bihaćke enklave u kojoj je 170.000 ljudi bilo pod trogodišnjom opsadom i kojima je prijetila sudbina Srebrenice“, kazao je Plenković.

Istakao je kako je Oluja omogućila da u saradnji s Armijom BiH i HVO-om kasnije budu oslobođeni veliki dijelovi BiH.

"S više od 20.000 poginulih i 15 posto stambenog fonda porušenog, pretrpjeli smo ogromnu ratnu štetu zbog čega je Hrvatska izgubila 15 godina razvoja“, kazao je hrvatski premijer.

Rekao je kako će nastaviti neumorno tragati za 1.869 nestalih hrvatskih državljana.

"Oluja, koja je izvedena na hrvatskom teritoriju, bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna. Žalimo zbog svih stradalih, posebno civila, ne samo Hrvata, nego i Srba i svih drugih nacionalnosti. S tugom se i pijetetom prisjećamo stotina hiljada protjeranih sa svojih ognjišta i svih koji su poginuli braneći Hrvatsku“, kazao je Plenković.

Podsjetio je na brojne civilne žrtve s prostora Hrvatske koje su pale kao žrtva velikosrpske ideologije, posebno naglasivši da za mnoga od tih nedjela još niko nije odgovarao.

"Utoliko više žalimo i za žrtve ratnih zločina počinjenih i s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo. Legitimno pravo na odbranu ne može biti i nije opravdanje za nedjelo. Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranom području. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe danas to je zbjeg pred hrvatskim snagama", naveo je Plenković.

Dodao je da je Hrvatska uložila napore za povratak Srba u domovinu i da je dio tog cilja ostvaren.

"Važno je da Srbi u Oluji ne vide egzodus srpskog naroda nego kraj rata koji je stvorio uvjete za njihov povratak u Hrvatsku, za sve one koji to žele ili će željeti", poručio je Plenković.

Plenković je pozvao na pijetet prema hrvatskim, ali i srpskim žrtvama koje ne umanjuju legitimitet Domovinskog rata, kazao je.

Gotovina: Hrvatska postaje moderna europska demokratija

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, nekadašnji zapovjednik zbornog područja Split u VRO Oluja, istaknuo je u svom govoru kako je Oluja "bila početak kraja rata i uspostave mira na ovim prostorima“.

Gotovina se posebno prisjetio poginulih saboraca u Domovinskom ratu i njihovih porodica.

"Ovih 25 godina života u miru i sigurnosti Hrvatska se razvija i gradi u modernu europsku demokratiju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebnijima, u državu u kojoj svi, bez obzira na različitosti, uživaju u sigurnosti slobode, jednaka prava i jednake obaveze", kazao je Gotovina.

Okupljenima se obratio i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, a nakon obraćanja upriličen je program Akrobatske grupe Krila Oluje.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te obljetnica VRO Oluja obilježava se 5. augusta, na dan kad je 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i petinu svog teritorija, dok je srpsko stanovništvo s ranije okupiranog, etnički očišćenog područja, u izbjegličkim kolonama napustilo Hrvatsku, većinom preselivši na prostor današnje Republike Srbije.

Prema podacima Srpskog narodnog vijeća (SNV) za vrijeme i nakon Oluje više od 200.000 Srba protjerano je iz Hrvatske, te ih je ubijeno gotovo 2.000.