Koronavirus / Doktor pojasnio zašto je respirator "posljednja opcija"

21. 09. 2021. u 09:02:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Više od 90 posto pacijenata koji su na hospitalizaciji su nevakcinisane osobe, a kako ljekari objašnjavaju, kod onih koji su vakcinisani ne razvijaju se teške kliničke slike.

Prema posljednjim podacima u Srbiji je na koronavirus testirano 20.584 osoba, od kojih je pozitivno 6.424 dok je, nažalost, 38 osoba preminulo. Na respiratorima je 181 pacijent, piše Blic.rs.

Prema nekim podacima i iskustvima kako širom svijeta, tako i u Srbiji, veliki procent pacijenata koji završe na mašini za disanje, ili završi fatalno, ili njihov oporavak nakon skidanja sa respiratora traje od šest mjeseci do godinu dana. Kako kažu srbijanski kliničari, respirator je „posljednja opcija“, koja se izbjegava do trenutka kada to postaje neophodno.

Pomoćnik direktora UKC Niš, prof. dr Goran Stanojević, ljekar sa velikim iskustvom u COVID epidemiji i nekadašnji koordinator COVID bolnice, u razgovoru za „Blic“ objašnjava da se respirator izbjegava koliko god je to moguće i da je on ostavljen kao posljednja opcija. Tada se pacijent intubira jer su iscrpljene sve druge mogućnosti.

"Pacijenti na respiratoru su najteži pacijenti sa najtežom kliničkom slikom. Tako da je tu respiratorna funkcija najviše pogođena, i zbog toga je vrlo često loš ishod. Indikacija za respirator je taj momenat kada je nemoguće nadomestiti razmenu gasova preko pluća, takozvanim neinvazivnim procedurama, kao što je kiseonička maska, neinvazivna ventilacija 'high flow', gde se visoki nivo koncentracije kiseonika ubacuje. Kada je to nedovoljno, onda u jedinicama intenzivne nege pacijenti se priključuju na respirator. To je poslednja opcija koja se izbegava koliko je to moguće i samo onda ako sve prethodne procedure ne daju rezultate. Na respirator završavaju najteži pacijenti koji imaju prateća oboljenja, tako da je činjenica, kako svuda u svetu pa tako i kod nas da na respiratoru pacijenti prolaze prilično loše i na žalost mnogi završe fatalno", objašnjava profesor Stanojević.

Ljekari kažu da je vakcinacija jedini siguran način da se zaštitite od teške kliničke slike, naročito je neophodno da to učine osobe koje imaju određenu pridruženu bolest koja može doprinositi razvoju teške kliničke slike. U bolnicu svakako dođu i oni koji su primili vakcinu, ali oni čine svega nekoliko procenata, takvi pacijenti uglavnom imaju srednje tešku sliku, osim u slučaju kada se radi o izuzetno teškom bolesniku sa komorbiditetima, koja je vakcinisana prije više od šest mjeseci, i čiji je imuni odgovor bio slab, piše Blic. Ipak, čak i kada je tako, sve se može spriječiti ako se pacijent javi na vrijeme kada dobije direktnu terapiju.

Rizične osobe

Pomoćnik direktora UKC Niš, prof. dr Goran Stanojević - undefined

Foto: Blic.rs: Pomoćnik direktora UKC Niš, prof. dr Goran Stanojević

"Poruka je da se ljudi vakcinišu, poruka je da poštuju mere koje su već predložene godinu i po dana unazad. I kada se jave simptomi, moraju da se jave na vreme kako bi se predupredio najteži klinički ishod. Suština je vakcinisati one koji nisu, jer činjenica je da najveći broj onih na respiratoru su nevakcinisani, pa samim tim sa teškom kliničkom slikom završavaju upravo oni. Kada dođu do respiratora, imaju pridruženu bolest, pa su još došli kasnije, nemaju primljenu vakcinu, nažalost kada dotle dođe, tu se teško šta može učiniti", objašnjava profesor Stanojević.

Kako ističe sagovornik Blica, u tom smislu trebalo bi svako da ima na umu da svi oni koji se nisu vakcinisali do sada, mogu se smatrati rizičnim osobama, koji će ukoliko imaju neku pridruženu bolest, a ne jave se na vrijeme, biti kandidati za liječenje u jedinicama intenzivne njege, a tamo su najteži bolesnici.

Direktorica COVID bolnice u Batajnici, dr Tatjana Adžić Vukičević izjavila je nedavno za „Blic“ da su kliničke slike dramatične i teže nego u svim drugima talasima bolesti.

Dugotrajan oporavak

"Oko 20 odsto primljenih bolesnika mogu odmah po težini svoje kliničke slike da budu primljeni u jedinice intenzivne nege. Najviše ima mladih osoba, između 40 i 50 godina, prethodno zdravih. Ima i starijih bolesnika sa komorbiditetima, ali znatno manje nego u prethodnih talasima. Ono što najviše brine jeste velika stopa smrtnosti, koja u jedinicama intenzivne nege iznosi više od 90 odsto za bolesnike koji su intubirani", izjavila je dr Vukičević Adžič.

Čak i oni koji „pobjede“ mašinu za disanje, poslije toga slijedi težak oporavak, koji traje od šest mjeseci do godinu dana.

"Takozvani post COVID oporavak, koji sledi nakon tretmana respiratora je dugotrajan i težak, čak po nekim podacima više od šest meseci do godinu dana. To je jako naporan i iscrpljujuć proces.

Zato je poruka da se ne dođe do respiratora, vakcnišite se, poštujte mere i to je jedini način da se smanji rizik od teške kliničke slike i fatalnog ishoda. Recimo, kada neko bude na respiratoru, ono što rade anesteziolosti, intenzivisti, svi se trude da taj pacijent kraće bude na respiratoru. Najpre se izbegava, a ako mora onda je najbolje da se zadrži što kraće, jer u suprotnom situacije bude teška, i takvi pacijenti uglavnom završavaju fatalno", zaključuje profesor Stanojević u razgovoru za Blic.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (2)