Vučić: Srbija spremna sudjelovati u razmjeni optužnica za ratne zločine s BiH

Srbija je spremna sudjelovati u procesu transparentne razmjene svih optužnica za ratne zločine i informacija o istragama između BiH i Srbije, rekao je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Vučić je to rekao u razgovoru s glavnim tužiteljem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu (MICT) Sergeom Brammertzom, s kojim je, kako je priopćeno iz Vučićeva ureda, razgovarao o suradnji MICT i Srbije, regionalnoj pravosudnoj suradnji u postupcima za ratne zločine i primjeni nacionalne strategije za kažnjavanje ratnih zločina.

Saradnju Srbije s uredom tužitelja MICT-a Vučić je ocijenio kao zadovoljavajuću, a s Brammertzom je razgovarao o mogućnostima unapređenja regionalne suradnje u pogledu optužnica za ratne zločine, kako bi se 26 godina poslije rata i na taj način pridonijelo pomirenju u regiji.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Srbija je spremna sudjelovati u procesu razmjene optužnica za ratne zločine, poručio je Vučić, istaknuvši želju da "glavni tužitelj u tome pomogne", navedeno je u priopćenju.

Hapšenje Edina Vranja

Premda se u priopćenju ne spominje izravno razlog sastanka Vučić-Bramertz, njihov susret uslijedio je poslije nedavnog hapšenja bh. državljanina Edina Vranja, kojeg Srbija tereti za ratne zločine nad Srbima u istočnoj Bosni.

Dvojica članova državnog vrha BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ocijenili su da to hapšenje predstavlja pokušaj revidiranja istine o ratu nakon što se ambasador Srbije u BiH Aleksandar Đorđević odbio odazvati pozivu za sastanak s predsjedavajućim Predsjedništva BiH - Komšićem, a nakon privođenja 56-godišnjeg Vranja, koji je dugi niz godina bio visokopozicionirani dužnosnik Federalne uprave policije (FUP).

Vlasti Srbije su zbog navodne umiješanosti u ratne zločine u istočnoj Bosni uhapsila Vranja sredinom septembra. Vranj je zadržan na prelasku granice budući je za njim bila raspisana potjernica zbog sumnje da je počinio ratni zločin. On se tereti da je u razdoblju od januara 1993. do kraja 1994. kao isljednik u logoru u Goraždu sudjelovao u zlostavljanju i prebijanju srpskih ratnih zarobljenika.

"Činjenica da, s jedne strane, srbijanske vlasti štite pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Novaka Đukića, kao i čitav niz osumnjičenih za genocid u Srebrenici i druge zločine, a da s druge strane kontinuirano uhićuju pripadnike oružanih i policijskih snaga RBiH, jasno ukazuje da pravi cilj nije procesuiranje ratnih zločina, već selektivni progon s političkim motivima", istaknuli su u reakciji Komšić i Džaferović, ocijenivši kako je cilj srbijanskih vlasti revidiranje istine o ratu u BiH izjednačavanjem zaraćenih strana.