BiH / Koji su uzročnici zagađenja zraka u Sarajevu i moguća rješenja ovog problema?

15. 01. 2020. u 09:16:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 32

Koji su uzroci zagađenja zraka u Sarajevu i kako riješiti ovaj problem - tema je publikacije Prioritetne mjere za unapređenje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo iz marta 2019. godine.

Autori publikacije, čiji je izdavač Fondacija Henrich Böll, su profesor na sarajevskom Mašinskom fakultetu Azrudin Husika i Vedad Suljić iz Regionalnog centra za informisanje i obrazovanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Europu.

Kao uzroci zagađenja, očekivano, navedeni su način grijanja domaćinstava, saobraćaj, nepovoljan geografski položaj glavnog grada Bosne i Hercegovine, te nedostatak političke volje i nedostatak znanja.

O uzročnicima

Način grijanja objekata je naveden kao ključnim uzrokom ovog problema.

"Korijen ovog uzroka je često povezan sa ekonomskim standardom za koji se smatra da je često nedovoljan da građani priušte okolinski prihvatljivije energente (npr. plin, pelet). Međutim, nelegalna gradnja je često uzročnik velikih potreba za energijom za grijanje što podrazumijeva korištenje uglja i posljedično velikih emisija iz kućnih ložišta. Vlasnici neefikasnih kuća (često bez ikakve fasade) ne mogu sebi priuštiti korištenja plina, zbog visokih troškova koji su uzrokovani prije svega zbog velikih potreba, a manje zbog njegove cijene", navedeno je.

Akademik Kemal Hanjalić: Kako riješiti problem zagađenja zraka u Sarajevu i BiH

Za saobraćaj je istaknuto da je drugi najveći uzročnik. Problem je u, kako je naglašeno, u starom voznom parku (privatna vozila i javni gradski prijevoz).

"Pored toga, zabilježena je povećana motorizacija tj. tendencija da sve veći broj građana ima vlastiti automobil, a ujedno značajno opada popularnost javnog prijevoza", tvrdi se.

Podsjeća se da se saobraćajnice ne održavaju to jeste ne čiste se, što doprinosi povećanju količine štetnih materija u zraku.

Muratović: Zagađenje zraka od automobila u BiH se kreće od 35 do 40 posto!

Kada je riječ o geografskom položaju Sarajeva, ukazano je sljedeće:

"Određeni broj eksperata smatra da topografske karakteristike, tj. prirodno nepovoljan položaj (kotlina), imaju značajan uticaj na stanje kvaliteta zraka. Složena struktura terena također utiču na planiranje i razvoj infrastrukturnih projekata (visokogradnja i niskogradnja), te se smatra da nije usklađeno sa kapacitetima i potrebama sarajevske kotline."

S obzirom na prethodno navedeno, zaključeno je da se prostorno planiranje također smatra bitnim uzročnikom, to jeste pogrešne prostorno-planske odluke u prošlosti su doprinijele pogoršanju stanja kvaliteta zraka.

"Današnje prostorno-planske odluke se najviše baziraju na odluci da li projekat ima ekonomsku korist za privatne investitore ili, dok se ostali elementi, a koji imaju uticaj na kvalitet življenja, značajno ili u cijelosti zanemaruju. Arhitekte i izvođači radova (građevinska oeprativa) često nemaju dovoljno znanja o primjeni visokih standarda u gradnji koji bi imali uticaj na kvalitet zraka... Ovo se odnosi i na projektovanje zgrada čiji oblik zgrade može imati uticaj na povećanje potreba za toplotom (kroz nepovoljan faktor oblika) ili nepovoljno uticati na strujanje zraka (visoke zgrade)", ocijenjeno je.

Studija dokazala: Visoki objekti utiču na kvalitet zraka u Sarajevu

Poručeno je da ne postoji politička volja i znanje za rješavanje ovog problema.

"Vlada Kantona Sarajevo nema integriranu okolinsku politiku koja bi obuhvatila sva ministarstva i sve organizacije Vlade, već se problem rješava u okviru jednog ektora jednog ministarstva", konstatovano je.

O rješenjima

Kao način za smanjenje zagađenja zraka u bosanskohercegovačkoj prijestolnici, identificirani su:

1. Regulisanje korištenja čvrstih goriva;
2. Podsticanje energetske efikasnosti u zgradarstvu;
3. Proširenje sistema daljinskog grijanja;
4. Strožiji emisioni standardi za vozila u užoj gradskoj jezgri;
5. Unapređenje menadžemanta parking mjesta u užoj gradskoj jezgri;
6. Upravljanje saobraćajem u realnom vremenu;
7. Unapređenje javnog prijevoza;
8. Popularizacija električnih vozila;
9. Unapređenje provođenja tehničkih pregleda za motorna vozila;
10. Izgradnja pješačkih koridora i biciklističkih staza;
11. Propisivanje zahtjeva za centralnom pripremom sanitarne vode u novim zgradama;
12. Izgradnja zelenih površina i sadnja drveća;
13. Unapređenje sistema informisanja i javna kampanje i
14. Revizija pragova informisanja i alarmiranja u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka.

Saradnici u izradi publikacije bili su studentica Mašinskog fakulteta Mašinskog fakulteta u Sarajevu Sulejmana Šolja i Albin Toljević iz Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR).

Doprinos su dali i prof. dr. Aleksandar Knežević, prof. dr. Sanela Klarić, prof. dr. Osman Lindov, dr. Aljaž Plevnik, dr. Zoran Cvijanović, Andrea Muharemović iz UNDP-a, Anes Podić iz Eko Akcije, Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), Enis Omerčić iz FHMZ, Ismar Jamaković iz CETEOR-a, nezavisni konsultant Martin Tais, Mufid Garibija iz FHMZ i Zijada Krvavac iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Potpunom sadržaju publikacije Prioritetne mjere za unapređenje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo možete pristupiti klikom na ovj link.

NEMA KOMENTARA