Jeste li znali za Strošićku tabiju?

Tabije često posjećuju građani i turisti zbog prelijepog pogleda i uživanja u panorami Sarajeva, ali i odakle nastaju najbolje fotografije na čijim pozadinama se vidi skoro cijeli grad.

Ali malo je poznato da se u blizini nalazi još jedna tabija, doduše obrušena i zapuštena – Strošićka tabija.

"Stanje u kojem se danas nalazi Strošička tabija je jako loše. Uglavnom je uzrokovano dugogodišnjim neodržavanjem i gradnjom u neposrednoj blizini. Prostor tabije je pokriven vegetacijom. Prilaz je moguć samo sa sjeverne strane, a dijelovi bedema kojima je tabija bila povezana sa ostalim objektima vratničkih zidina naziru se samo u fragmentima. U neposrednoj blizini su individualni stambeni objekti zbog kojih je tabija vrlo teško saglediva, ali i ograničeno dostupna za sanaciju oštećenja (osipanje kamenog materijala koje ugrožava sigurnost okoline - objekata i ljudi)", rekla je za Radiosarajevo.ba Amira Radončić iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

Ostaci nekadašnje tabije nalaze se u sjevernom dijelu Starog Grada, u ulici Strošići koja je nastala u osmanskom razdoblju u drugoj polovini 17. stoljeća i koja je tada bila jedna od pet gradskih utvrda. Do ostataka ove tabije možete doći kada se krenete spuštati s Vidikovca niz ulicu Bakije sokak. Proći ćete pored Vratničkog bedema ili zidina koji su dio tvrđave u starom dijelu grada Sarajeva, a koja je izgrađena između 1729. godine i 1739. godine po nalogu Ahmed-paše, tadašnjeg upravnika Bosne.

Strošićka tabija je trapezastog oblika i površine od 367m². Dvije paralelne strane duge su 25 metara, a duge 18 metara. Tabija je izgrađena na strmom terenu, a sačuvana visina zidova na sjeveroistočnoj strani je 3 metra, na sjeveru 8.

Dio Vratničkog bedema se zbog dotrajalosti obrušavao u dvorišta obližnjih kuća i predstavljao opasnost za građane, stoga je 2012. godine izvršena popravka kamena na dijelovima gdje je bila ugrožena statika zida. Na zid je tada vraćen i učvršćen postojeći kamen, a na mjestima gdje je nedostajao postavljen je novi.

"Sanacija i restauracija ovog objekta, te trenutno najugroženijih dionica vratničkog bedema, kakve su npr. na dijelu u ulici Bakije sokak, zahtijeva izradu odgovarajuće projektne dokumentacije, te značajna materijalna sredstva", dodala je Amira Radončić na pitanje da li je u planu restauracija ovog objekta.

Ulica je nekada bila dio mahale Gerdeni hadži-Husejna, ali poznatija je upravo pod ovim imenom – Strošići. U vrijeme austrougarske uprave ulica je nekoliko puta mijenjala naziv. Ulica je nosila naziv Bajrića do 1900. godine, i u periodu od 1902. do 1910. godine, a od te godine do danas ostao je naziv Strošići.

U periodu bosanske samostalnosti postojao je stari grad Hodidjed koji je za vrijeme osmanske vlasti proširen. No, tvrđava je uništena do temelja kada je Sarajevo opustošio i spalio princ Eugen Savojski 1697. godine, nakon čega je tvrđava temeljito obnovljena u periodu od 1729. do 1739. godine. U tom periodu u Sarajevu su izgrađene tri kapi-kule (na Širokcu, Ploči i Višegradska), te pet tabija. Tabije su zapravo utvrđenja, opkopi, bedemi. Posebno su značajne Bijela tabija (nastala od staroga grada Hodidjed) i Žuta tabija, završena 1809. godine.

Postojalo je, dakle, sveukupno pet tabija: tabija na Jekovcu, zvana Ahmed-pašina tabija, narod ju je prozvao Žuta tabija; Strošićka tabija dobila je naziv po ocu Ahmed-paše, Rustempašina tabija; Tabija na Ravnim bakijama dobila je ime sultana Ahmeda, a narod ju je zvao Arap tabijom; u vrhu Čebedžija je tabija na Zmajevcu, koja je dobila ime Ibrahim-paše Arnauta, a narod ju je prozvao Arnaut tabijom ili Tabijom kod kapije i Bijela tabija.

U Historijskom arhivu Bosne i Hercegovine Radiosarajevo.ba potražio je slike starog Sarajeva na kojima se vidi nekadašnja tabija, a koje nam je ljubazno ustupio radnik Arhiva Omer Bajić.