ALU BiH / Kako je restauriran Kur'an iz 18. stoljeća

26. 05. 2016. u 16:28:00 Semra Dzaferovic

Shares: 0

Restauracija je djelatnost posvećena očuvanju kulturne baštine.

Restauratorske aktivnosti uključuju provjeru stanja, dokumentiranje, rad na samom predmetu kulturne baštine, te preventivnu zaštitu, a sve ove djelatnosti potpomognute su naučnim istraživanjima i obrazovanjem.

Studenti restauracije sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu predstavili su projekat restauracije Kur'ana iz 18. stoljeća na 13. internacionalnoj konferenciji studija konzervacije i restauracije u Dubrovniku održanoj u aprilu. Među brojnim studentima iz Dubrovnika, Zagreba, Splita, Ljubljane, Beča, Varšave, ovi studenti dobili su značajne pohvale i čestitke za svoj rad.

U ovom projektu, studenti Ruhulah Hodžić, Azra Hasković i Ajla Redžić su pod mentorskom palicom profesora Ćazima Hadžimejlića prikazali restauraciju veoma važnog djela kako sadržajem tako i svojom starošću. Radi se o djelu koje je ispisano u XVIII stoljeću, nepoznatog autora, odnosno prepisivača. Djelo je jedan dio, odnosno trinaesto poglavlje Kur’ana od ukupno 62 stranice, napisano na arapskom jeziku, sa dosta popratnih komentara i objašnjenja sa bočnih strana margina. 

Djelo koje su restaurirali imalo je oštećenja na rukopisu u vidu štetnog utjecaja vlage, insekata, oštećenja kao posljedice neadekvatnog rukovanja i korištenja samog djela, te njenog skladištenja, kao i površinske prljavštine i prašine.

Na samom rukopisu su bila prisutna hemijska, biološka i fizička oštećenja

"Kada smo utvrdili stepene oštećenja, odredili smo tretmane čišćenja", objasnio je Ruhulah Hodžić za Radiosarajevo.ba. "Prvo smo uklanjali površinski prljavštinu, prašinu, ostatke starog lijepila, a u drugoj etapi radi se dezinfekcija."

Djelo koje su restaurirali moralo je proći kroz nekoliko tretmana čišćenja, dok je restauracija rukopisa podrazumijevala lijepljenje poderanih listova, lijepljenje listova na onim mjestima na kojima su se odvojili jedan od drugog (jedan list u rukopisu je sastavljen od dva slijepljenja lista), nadogradnja na onim mjestima na kojima nedostaje dio i ojačavanje strukture papira. Višak ljepila istiskivali su korištenjem slonove kosti.

Nakon završene restauracije, rukopis se mora šivati. Za šivanje ovog djela restauratori su koristili, kako nam je objasnio Hodžić, tehniku orijentalnog načina šivanja iz perioda iz kojeg potječe ovaj rukopis što podrazumijeva vezanje kapitalne trake i korištenje svilenog konca.

U videoprilogu pogledajte kako je rađena restauracija Kur'ana iz 18. stoljeća.

 


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA