Neonacisti u njemačkoj policiji
Desnoekstremne prijetnje smrću, poslane s jednog faks uređaja u frankfurtskoj policiji, možda samo predstavljaju vrh ledenog brijega. Sada reagirati mora čitavo društvo, smatra Michaela Küfner, piše Deutsche Welle.
NSU 1.0 - tako je nazvana serija od deset ubojstava ljudi iz susjedstva, uglavnom onih migrantskog podrijetla.
I to je naziv za 13 godina totalnog zatajivanja njemačkih istražnih organa. No na kraju se ipak došlo do nekog cilja: po okončanju mamutskog procesa je glavnoj optuženici i jedinoj preživjelog iz ubilačkog trija, Beate Zschäpe, izrečena kazna doživotnog zatvora.
U tom procesu je odvjetnica iz Frankfurta Seda Basay-Yildiz zastupala obitelji jedne od žrtava. A osim toga je zastupala i Samija A., islamistu za kojeg se tvrdi da je bio jedan od tjelohranitelja Osame bin Ladena.
Ona je prošlog ljeta dobila faks sa prijetnjom da će njena mala kćer biti "zaklana". Sada je utvrđeno da se uređaj, s kojeg je taj faks poslan, nalazi u prostorijama 1. policijskog revira u Frankfurtu.
U međuvremenu je i pokrenut istražni postupak protiv petoro policijskih službenika iz Frankfurta. Njih se sumnjiči da su u jednoj zatvorenoj chat-grupi razmjenjivali desnoekstremističke materijale.
Početak istrage
Čini se da je to tek početak istražnog postupka, kojim će biti obuhvaćeno još više osoba.
Naravno da je u pravu ministar unutrašnjih poslova Hessena, kada upozorava da se sada ne bi trebalo početi sumnjati u svih 14.000 policijskih službenika te njemačke savezne zemlje.
Takva negativna praksa nam je već poznata iz zemalja s istoka Njemačke.
Val političkog zgražanja je očekivano velik. "Zastrašujuće" - tako je komentirala savezna ministrica pravosuđa Katarina Barley. I naravno, ona je u pravu. Doista je zastrašujuće da su takve strukture mogle nastati unutar jedne policijske stanice. I niko ništa nije vidio? Jesu li to bile kolege koje su samo "malo desnije"? Takozvani "zabrinuti građani", ovaj puta u uniformi?
"NSU 2.0" - tako se ova grupa čini se sama nazvala. Razlika naspram NSU 1.0 je trebala biti u tome, što je ovaj puta jedna državna služba, sama od sebe, bez pritiska izvana, trebala prepoznati desničarske strukture i što je trebala djelovati protiv njih. Time je trebalo štititi žrtve, ali i sve kolege koji dan za danom čine sve što mogu kako bi zaštitili našu demokraciju i našu pravnu državu.
Uobičajeno desničarenje
Ko je izbliza doživio sudski proces protiv NSU-grupe, ili pratio rad jednog od istražnih odbora njemačkog parlamenta Bundestaga, njega je vijest iz Frankfurta možda zastrašila - iznenaditi ga međutim ona nije smjela.
Porodice žrtava NSU ubojica i dan danas smatraju da nije dovoljno rasvijetljena mreža prikrivenih pomagača. Ona je i bila osnova na kojoj je NSU-ćelija uopće mogla biti osnovana i na osnovu koje je mogla djelovati.
Posljednje ubistvo izvršeno je prije 12 godina. Od tada se Njemačka promijenila dolaskom velikog broja izbjeglica 2015. i 2016. godine.
Simpatije za desničarski način razmišljanja su kroz "Alternativu za Njemačku" (AfD) postale društveno raširene i priznate.
I dovode do Bundestaga. Desno ekstremne grupe se pokazuju sve više u javnosti, a očigledno i među kolegama u policiji.
Ostaje za nadati se, da će šutljiva većina ipak moći glasno imenovati ono što vidi. I da će svaki pojedinac reagirati kada se susretne s desnoekstremnim stavovima, bez obzira je li to u tramvaju, na poslu ili s kolegama na hodniku. Sada je na nama, da tu vatru ugušimo u korijenu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.