Zvizdić dao prijedlog Vladi KS povodom čestih obrušavanja fasada u Sarajevu: Evo o čemu je riječ

Predsjedavajaći Predstavničkog doma BiH Denis Zvizdić objavio je prijedlog za Vladu KS da izradi, u saradnji sa Gradom, općinama Stari Grad i Centar i nadležnim stručnim institucijama, legislativno-operativni program obnove fasada iz austro-ugarskog perioda koji bi bio realiziran u periodu 2025-2030.

Prijedlog Zvizdića dolazi nakon što se već nekoliko puta obrušava fasada sa zgrade iz jedne od najprometnijih ulica - Ferhadija 7, te nakon što su stanari te zgrade optužili bivšu gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić da je zanemarila njihovu zgradu prilikom projekta Rekonstrukcije fasada u Sarajevu.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

Trending

Anketa | U nedjelju se igra 157. vječiti derbi: Ko je bliži pobjedi – Sarajevo ili Željezničar?

"Sarajevo je amalgam istočne i zapadne kulture i civilizacije, prostor gdje se susreću i prepliću materijalne i duhovne vrijednosti civilizacija koje su bile prisutne na prostoru Sarajeva i Bosne. Zbog toga Sarajevo u svojim unikatnim sedimentima baštini grandiozna djela kulturno-historijskog naslijeđa koja ga vrlo visoko pozicioniraju na globalnoj mreži atraktivnih gradova.

Sarajevo, čija geneza počinje od grada-utvrde Hodidjeda iz vremena srednjevjekovnog Bosanskog kraljevstva, se kao urbano mjesto počinje razvijati sredinom 15-tog stoljeća podizanjem brojnih zadužbina Isa-bega Ishakovića: džamija, saraya, tekija, bezistana, hanova, mostova, sahat-kula, česama i šadrvana, hamama, mlinova i dućana.

25.01.25. 19:49

Oglasila se Benjamina Karić nakon prozivki zbog obrušavanja fasade u Ferhadiji

Na načelu: "u mahali se stanuje a u čaršiji posluje", Sarajevo nastavlja rasti, i u vrijeme gazi Husref-bega postaje zapadni centar Otomanske imperije i jedan od najljepših gradova osmanskog carstva, sa više od 300 javnih objekata, sa najvećom čaršijom u zapadnom dijelu carstva, sa hiljadama kuća, vrtova i česama, sa više od hiljadu dućana, brojnim sarajima, hanovima, divnim kamenim mostovima, džamijama, crkvom i sinagogom za Jevreje koji su sredinom 16 stoljeća, poslije protjerivanja iz Španije, našli utočište u Sarajevu.

Mnogi putopisci toga vremena su bili oduševljeni ljelotama šeher Sarajeva. Tako će Evlija Čelebija polovinom 16 stoljeća napisati da "postoje brojni gradovi po imenu Saraj na zemlji, ali da je ovaj bosanski, kameni Šeher-Sarajevo od svih naprednijih, ljepši i življi.", dok pjesnik M. Nerkesi piše: "Sličan njemu među gradovima nije stvoren. On je mladež na licu zemlje, saraj među izvorima i vrtovima, jedinstven na svijetu…"

Sa Austrougarskom, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, dolaze moderni evropski trendovi. Sarajevo se planski razvija, grade se putevi, administrativni objekti, škole, bolnice i fabrike.

Arhitektura secesije i eklektički pristup u formiranju arhitektonskig izraza je u Bosni dobio sasvim novu interpretaciju - dolazi do "stapanja" sa vrijednostima bosanske i islamske tradicionalne arhitekture, prvo kroz "pseudoorijentalni izraz" da bi se u konačnici stvorila bosanska varijanta secesionističke arhitekture, odnosno "bosanski blok" kao novi i zaseban arhitektonski stil u koji su integrisane vrijednosti višestoljetnog naslijeđa Bosne.

Grade se nove poslovne i stambene palate, muzeji, pozorišta, banke. U Sarajevu djeluju brojni arhitekti i umjetnici: Josip Vancaš, Karlo Paržik, Josip Pospišil, Rudolf Tonnies, Wittek Iveković, itd., koji upravo u Sarajevu projektuju i izvode najljepša djela iz njihovog arhitektonskog opusa", naveo je Zvizdić na Facebooku i dodao:

08.01.25. 17:38

Održavanje zgrada u Sarajevu: 'Alifakovcem padaju cigle. Fekalije plivaju marindvorskim podrumom'

"Zbog toga bi bilo izuzetno važno da Vlada KS, u saradnji sa Gradom Sarajevom i općinama Stari Grad i Centar, uz podršku nadležnih stručnih institucija, izradi legislativno-operativni program obnove fasada iz austro-ugarskog perioda u okviru prostornog obuhvata HUK, koji bi bio realiziran u periodu 2025-2030.

Generalnim programom i pojedinačnim projektima bi bili obuhvaćeni radovi sanacije, rekonstrukcije i restauracije, te koloristička obrada fasada čime bi bio vraćen prvobitni izgled zgrada iz vremena austro-ugarske.

Time bi Sarajevo dobilo novu dimenziju privlačnosti i atraktivnosti, jer bi kroz jedinstveno prožimanje obnovljenih spomenika kulturno-historijskog naslijeđa iz vremena osmanskog i austro-ugarskog perioda potvrdilo svoj unikatni kulturno-civilizacijski identitet", zaključio je Zvizdić.