Zaposlenik Tužilaštva BiH podnio prijavu protiv haškog osuđenika Damira Došena

Uposlenik u Državnom tužilaštvu podnio je prijavu protiv Damira Došena, osuđenog u Haškom tribunalu na pet godina zatvora za zločine u Prijedoru 1992., zbog komentara na društvenoj mreži Facebook kojim je vrijeđao žrtve i negirao da su u ovom gradu postojale bijele trake, potvrđeno je Detektoru iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Iz Tužilaštva su podsjetili da su krajem maja zaprimili prijavu za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, kao i vrijeđanje žrtava ratnih zločina na području Prijedora, a putem objava na društvenim mrežama. Prijava je podnesena, kako navode, od predstavnika udruženja žrtava s tog područja, a u skladu sa procedurom dodijeljena je u rad postupajućoj tužiteljici.

Također su pojasnili da su dodatno zaprimljena još dva podneska – jedan od udruženja žrtava i jedan od zaposlenog u Tužilaštvu, koji je i građanin se tog područja, a koji se odnose na isti događaj i koji su uloženi u navedeni predmet koji je već u radu.

Trending

Počeli radovi na izgradnji prve sigurne kuće u Istočnoj Hercegovini: Bingo Group donirala 400.000 KM

Detektor je ranije pisao da je na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija, ispod objave o Prijedoru, na jedan od komentara korisnik profila Damir Kain Došen odgovorio da su “bijele trake izmišljene”, te Bošnjake nazivao pogrdnim imenima.

“Bijele trake ste izmislili kao i sve laži koje ste izgovorili i dan-danas ponavljate kao papagaji, priložite bar jedan, bilo kakav dokaz o bijelim trakama… nema, jer niste nosili bijele trake. Sami ste sebi učinili to zadovoljstvo da vas pohapse i pritvore u tvornicu keramičkih pločica zbog masovnog učešća u napadima na srpsku vojsku i policiju", navodi se u Facebook komentaru u kojem se masovne grobnice porede sa septičkom jamom.

02.06.26. 10:40

Udruženje žrtava podnijelo krivičnu prijavu protiv Damira Došena zbog negiranja ratnih zločina

Tužilaštvo je ranije potvrdilo da je zaprimilo krivičnu prijavu, a Detektor je izvijestio i o drugoj prijavi koju je uputilo Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

U krivičnoj prijavi Udruženje je navelo da javno negiranje činjenica utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, osporavanje progona nesrpskog stanovništva u Prijedoru, relativizacija logora "Keraterm" i vrijeđanje žrtava predstavljaju ozbiljno ugrožavanje dostojanstva žrtava, narušavanje društvenog mira i potencijalno podsticanje nacionalne mržnje i netrpeljivosti.

"Sloboda izražavanja ne obuhvata pravo na negiranje pravosnažno utvrđenih ratnih zločina niti pravo na javno ponižavanje žrtava. Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi kontinuirano naglašava da govor koji podstiče mržnju, netrpeljivost ili negira teške zločine ne uživa isti nivo zaštite kao legitimno izražavanje mišljenja”, navodi se u prijavi.

Došen je u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen na pet godina zatvora nakon priznanja zločina u logoru “Keraterm” u Prijedoru 1992. Proglašen je krivim što je kao vođa smjene stražara dozvolio progone i nasilje nad zatočenicima u logoru, uključujući premlaćivanja, silovanje, seksualno zlostavljanje, kao i maltretiranje, ponižavanje, psihološko zlostavljanje i ubistva.

29.05.26. 06:30

Ratni zločinac priznao krivicu i molio za oprost, sada vrijeđa žrtve: "Bijele trake ste izmislili"

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Haškim presudama je utvrđeno da je u prostorijama fabrike keramičkih pločica “Keraterm” bio jedan od logora u Prijedoru koji je Krizni štab u ovom gradu otvorio nakon što su srpske snage izvršile niz napada na sela i područja nastanjena nesrpskim stanovništvom. Prema presudama, prvi zatočenici su u “Keraterm” dovedeni oko 25. maja, a logor je zatvoren početkom augusta 1992. godine. Tokom tog perioda, veći broj logoraša ubijen je i podvrgnut zlostavljanju.