Pogledajte kako je bilo u Višegradu na obilježavanju tzv. dana ruskih dobrovoljaca

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na Srpskom vojničkom groblju u Višegradu obilježen je Dan ruskih dobrovoljaca, iako je nekoliko dana ranije Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, po prijavi Udruženja "Žena žrtva rata", zatražilo hitnu intervenciju i zabranu najavljenog okupljanja.

Ovaj dan se obilježava, kako objašnjavaju, u čast tri poginula ruska dobrovoljca – Konstantina Bogoslovskog, Vladimira Safonova i Dimitrija Popova, a u RS-a je uvršten u kalendar značajnih historijskih događaja, navodi se na stranici Opštine Višegrad.

Obilježavanju kod Spomenika poginulim ruskim dobrovoljcima su prisustvovali ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević, predstavnici Boračke organizacije iz ovog grada i Udruženje građana Srpsko-ruska zajednica “Zavet”.

Ministar Milunović je kazao kako je u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine učestvovalo 700 ruskih dobrovoljaca, od kojih je 38 poginulo.

“Oni nisu počinili nijedan zločin, došli su da pomognu braću Srbe”, rekao je Milunović, dodavši da će se ovaj dan obilježavati svake godine na pravoslavnom groblju.

Nakon najave ovog događaja, Udruženje “Žena žrtva rata” uputilo je prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, na osnovu koje je formiran predmet.

U prijavi Udruženja “Žena žrtva rata”, u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, zatražena je intervencija Tužilaštva povodom najavljenog okupljanja te predloženo hitno zaustavljanje i zabrana najavljenog okupljanja, veličanje ratnih zločina koji duboko vrijeđaju preživjele žrtve, članove porodica, prognanike i povratnike.

Osvrćući se na prijavu, Milunović je kazao kako smatra da Tužilaštvo “ima vremena na pretek”, te da ga brine što nisu procesuirani zločinci iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu.

“Vjerovatno im glave srpske na Ozrenu nisu bile dovoljne, pa sad treba da ih uzmu kroz institucije”, rekao je Milunović, dodavši kako nisu procesuirani zločini nad Srbima u Sarajevu i Podrinju, te da “komandna odgovornost važi samo za Srbe”.

U uvodnom dijelu programa navedeno je kako su se ruski dobrovoljci borili pod komandom Vojske Republike Srpske (VRS), većinom u jedinicama Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK).

“Dobrovoljci su za braću Srbe, ne žaleći život, borili se do smrti od neprijateljskih topova pod zaštitom svetog krsta”, kazao je voditelj programa, dodavši kako “put dobrovoljca beše kratak, ali podvig njegov nije zaboravljen”.

Predsjednik udruženja Srpsko-ruske zajednice “Zavet” Savo Cvijetinović je rekao kako se nijedno od imena navedenih na Spomeniku ruskim dobrovoljcima ne može pronaći kao ime učesnika u nekom ratnom zločinu.

“Malo li je godina dobio srpski narod, sad treba zabraniti da se za spokoj duša molimo”, kazao je Cvijetinović.

Ove godine na obilježavanju se nisu mogla vidjeti obilježja Saveza dobrovoljaca Donbas, ukrajinske regije zahvaćene ratom između ukrajinskih i proruskih snaga u posljednjih nekoliko godine niti su obilježavanju prisustvovali članovi ruskog moto kluba “Noćni vukovi”. Oni su se pojavljivali na ranijim obilježavanjima zajedno sa Aleksandrom Kravčenkom, višegradskim dobrovoljcem i osnivačem “Kosovskog fronta”, organizacije koja se u Srbiji povezivala sa organizovanjem u pomaganju u odlasku boraca na strana ratišta.

Kravčenko je ranije negirao da je organizovao odlaske na ratišta.

BIRN BiH je ranije pisao kako se Kravčenko na nekoliko fotografija nalazio s Gavrilom Stevićem, prvim optuženim za ratovanje u Ukrajini. Presudom Apelacionog vijeća Državnog suda, Stević je oslobođen optužbi.

Kravčenko je u kratkoj izjavi za medije nakon obilježavanja Dana ruskih dobrovoljaca kazao kako je tokom rata “morao doći da pomogne braći, inače ne bi imao mira”.

Osim Kravčenka, obilježavanju je prisustvovao i Vladimir Sidorov, bivši dobrovoljac koji rukovodi moskovskom kancelarijom “Zaveta”.

Tokom i nakon ceremonije, ruski dobrovoljci nisu željeli govoriti za medije.

BIRN BiH je ranije pisao o vezama pojedinih funkcionera u Republici Srpskoj i organizacije “Zavet” sa Savezom dobrovoljaca Donbasa i ultradesničarskom političkom partijom LDPR, čiji je Sidorov član.

Evropska unija (EU) je u februaru 2015. godine na listu sankcija stavila predsjednika partije LDPR Vladimira Žirinovskog zbog “aktivne podrške upotrebi ruskih oružanih snaga u Ukrajini”.

U ranijem istraživanju BIRN BiH je pisao kako u biografiji Sidorova stoji da je predstavnik Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS-a, te da predsjedava organizacijom Otadžbinskog saveza dobrovoljaca RS-a u Rusiji.

Istraživanje BIRN-a BiH je navodilo kako je, u ime ovog saveza, Sidorov u martu 2015. godine dodijelio priznanje Igoru Strelkovu, odnosno Girkinu, bivšem višegradskom dobrovoljcu koga su ukrajinske vlasti optužile za terorizam i na listi je sankcija Evropske unije od 2014. godine, jer se smatra članom Glavne obavještajne službe Rusije koji je učestvovao u otcjepljenju Krima i borbama u regiji Donbasa.

Kravčenko, Sidorov i Đurević nisu željeli govoriti za BIRN BiH.