Suicid najčešći uzrok smrtnosti mladih od 25 do 35 godina

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 10. oktobra Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Obilježava se svake godine, a cilj mu je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta kao i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je danas i u Adminsitrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjoj Luci, skupom o temi "Prevencija suicida, kao globalnog javnozdravstvenog problema".

Milan Latinović, koordinator za mentalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, kazao je da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i podacima u RS-u, problem suicida je jako prisutan, posebno u mladoj populaciji.

"U RS vidimo da suicid najčešće izvršavaju osobe starije životne dobi, ali je zabrinjavajuće to i za mlade. Sam zdravstveni sistem nema odgovor na to pitanje, treba uključiti cijelu društvenu zajednicu", kazao je Latinović i pozvao sve građane da misle o svom mentalnom zdravlju i da daju svoj doprinos.

U posljednih desetak godina broj osoba koje izvrše suicid kreće se ispod 300 godišnje. Češće su u pitanju muške osobe nego žene, čak 50 posto je veći broj muškaraca nego žena, a najveći broj osoba izvrši suicid u dobu starijem od 60 godina.

"Svjetska zdravstvena organizacija govori da je veliki problem, jer je za smrtnost mladih ljudi od 25 do 35 godina najčešći uzrok suicid", kazao je Latinović.

Biljana Lakić, nacionalna koordinatorica za mentalno zdravlje u RS, rekla je da se građani i službe za mentalno zdravlje najčešće javljaju zbog anksioznih i depresivnih poremećaja i poremećaja povezanih sa stresom.

"Često se ljudi javljaju i zbog problema u radnim organizacijama, ličnih problema, a određen dio javlja se i zbog ozbiljnijih mentalnih problema i poremećaja", kazala je Lakić.

Kroz projekat Mentalnog zdravlja u BiH uspostavljena je i redovna statistika prema kojoj se godišnje oko 30.000 ljudi godišnje obraća za pomoć u službe za zaštitu mentalnog zdravlja u RS-u, od čega se 26.000 javlja ambulantno, a 4.000 osoba bude hospitalizovano u psihijatrijskim klinikama i psihijatrijskim odjeljenjima u opštim bolnicama.

Prema njenim riječima, iako godinama traje borba protiv stigme i diskriminacije koja prati mentalne poremećaje i dalje se značajan broj ljudi uopšte ne obrati za pomoć.

"Za depresiju kažu da onaj broj ljudi koji se javi predstavlja samo vrh ledenog brijega", kazala je Lakić.

Svjetlana Opačić član Udruženja građana Zajedno iz Banja Luke, godinama je korisnik usluga u mentalnom zdravlju i oporavlja se od anksiozno-depresivnog i graničnog poremećaja ličnosti.

"Sredinom mojih dvadesetih godina uslijedile su krize identiteta, pitala sam se ko sam, šta sam, postala sam anksiozna, povučena, letargična, a moja standardna pojačana energija se spustila na minimum. Izopštila sam samu sebe iz društva i vidjela sam da nešto nije uredu, međutim u to vrijeme mehanizmi i broj osoba kojima se mogu obratiti bio je mali krug a nedovoljna promocija", kaže Svjetlana Opačić i dodala da je ovo područje dobilo bolji sistem liječenja u okviru projekta Mentalno zdravlje u BiH.

Ona svima preporučuje da na vrijeme prepoznaju probleme kod sebe i zatraže pomoć stručnjaka.

"Svi očekuju čarobnu pilulu, štapić, čarobnu riječ psihijatra ili psihologa. To ne postoji. Ta čarolija je u nama, Znam da je teško pokrenuti se i da zvuči kao floskula ali čovjek mora sebe investirati u svoje ozdravljenje. Ne možemo prepustiti odgovornost drugima, biti u naučenoj bespomoćnosti i reći do drugih je", kazala je ona.