Sebija Izetbegović o situaciji u Sarajevu, vakcinama, ali i novim mjerama Vlade KS

Posljednjih dana u Sarajevskom kantonu u porastu je broj zaraženih koronavirusom i hospitalizovanih osoba.

"Trenutno se borimo da zdravstveni sistem ostane na nogama. Kapaciteti su puni, nedostaje ljudstva. Ako želimo opstati kao društbvo, moramo spasiti zdravstveni sistem", kazao je danas premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, nakon što je održana hitna sjednica Vlade Kantona Sarajevo, te je saopćio nove odluke Vlade Kantona Sarajevo.

Između ostalih, naloženo je JU Dom zdravlja da sa evidencije Službe za zapošljavanje angažuje 15 ljekara, 15 medicinara i 20 higijeničara, a Opća bolnica da angažuje 40 medicinskih sestara i tri inžinjera radiologije.

Otvorit će se novi Drive in punkt, kao i call centar, kupuje se 20.000 COVID testova, kako bi se povećalo testiranje zdravstenih radnika, "gledat će da se angažuju privatne zdravstvene ustanove"...

Među prvim reakcijama na ove odluke stigla je i ona od prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koja je, naglašava nam više puta, vrlo nezadovoljna donesenim mjerama. 

Na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba, prof. dr. Izetbegović komentira činjenicu da smo od jučer, samo u Kantonu Sarajevo, imali 484 novozaražene osobe. 

"To je iznimno puno, ogroman je priliv pacijenata prema kliničkom centru, u ozbiljnom smo stanju i plašim se ozbiljnih problema, jer smo skoro kapacitirani. I onda imamo nove odluke."

Mislite li da su ispravne ili su trebale biti oštrije?

"Ne mislim da su ispravne i, ovakve kakve jesu, nisu ni mogle biti oštrije. Izgledaju 'okruglo pa na čoše', narodskim jezikom rečeno. Nekome se nalaže zapošljavanje dodatnog kadra. Zbog čega? Je li potreba 40 medicinskih sestara i tri inžinjera radiologije ili je to zloupotreba situacije, neselektivno zapošljavanje? Ne znamo zbog čega je to tako. Voljela bi da nam pokažu tačno koja je opterećenost u centrima i da nam daju obrazloženje", govori naša sagovornica.

Pozdravila je otvaranje novog drive in punkta, "ljudi trebaju da se što više testiraju", no uputila je i niz kritika zbog kupovine testova za zdravstvene radnike. "Preskupo. Nepotrebno bacanje novca", govori direktorica KCUS-a.

"Patronažne službe? Nevjerovatno nepoznavanje zdravstvene struke. Pa evo, KCUS kao najsofisticiranija ustanova, ne može uspostaviti patronažnu službu, jer smo već prebukirani najozbiljnijim bolesnicima, dnevno pružamo hiljade usluga...više od 30 hiljada usluga smo imali danas u biohemijskom laboratoriju, to je potpuno nevjerovatno. A, ove odluke neće riješiti ništa. Niko nije zadužen konkretno, sve je 'od oka ocijenjeno'. Za te patronažne službe - napiše se nalaže se domovima zdravlja, zavodu za zdravstvo radnika u saobraćaju, zavodu za medicinu rada - i onda se tačno zna šta ko radi i ko odgovara za to i ko to, na koncu, kontrolira."

A, Call centar, pitamo. Naša sagovornica odgovara: "Osnovat će se u narednim danima. Kojim narednim danima? Naredni dani su sve sljedeće godine naših života koje budemo živjeli...Danas je KCUS uspostavio još 47 kreveta za COVID pacijente. Imate zadatak, cilj, znate koga angažujete i ko vam odgovara za to. Ja sam u trenu završila taj posao, a tako se postižu rezultati."

Prave mjere, stava je direktorica KCUS-a, su one kad ljudi, koji "odličnu poznaju struku i nauku, na kojoj se bazira sve, pa i provođenje mjera, imaju ugled među građanima - donesu prave mjere na osnovu struke i nauke i predoče ih tako da građani vjeruju u to i prihvate ih, a da život nastavi da teče, da ljudi rade, jer mi moramo nastaviti živjeti i raditi."

Pitamo je da nam to elaborira. Prof. dr. Izetbegović ovako odgovara:

"Ove nove mjere su loše. One neće donijeti poboljšanja, ovo nije dobro. Mislim da ćemo, nažalost, biti u prilici u narednim danima da vidimo zašto je to tako. Krizni štab ima obavezu da na struci i nauci bazira saznanja, da promatra teren, u svijetu, ali i lokalno i da na osnovu toga prave prevenciju i mjere koje su građanstvu prihvatljive. Nije Krizni štab tu da se bavi politikom i populističkom pričom, tipa ovi brzi testovi za zdravstvene radnike. Bilo bi bolje da su kupili jednokratnu posteljinu za naše pacijente i  nama zaštitna odijela.

Danas sam bila u crvenoj zoni u našem novom centru, svi smo bili s bolesnicima. Strašna je atmosfera u kojoj radite s tri mantila, dvije maske...to je zona opasnog življenja... Mi najbolje znamo šta nama treba. Krizni štab i Vlada s nama trebaju da se konsultuju i da vide šta nam treba , a ne da odoka ocijene šta treba da kupe. Vrlo, vrlo sam nezadovoljna. Ovo građani neće poštovati, niti će biti zahvalni... vidjet ćemo što ne drži vodu, kako kaže naš narod."

Bosna i Hercegovina još nema vakcina. Pitamo prof. dr. Izetbegović za komentar na ovu temu, ističući da će uskoro biti raspoređeno i onih pet hiljada doza vakcine AstraZeneca koje je BiH poklonio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Ja svakako nisam kandidat za tu vakcinu - ni veliki broj mojih kolega, ali svaka vakcina je važna. Istaknut ću da se mi ne bavimo vakcinacijom, tim se bave zavodi za javno zdravstvo. Ako ćete iskreno, voljela bih da sam imala ovlaštenja da nabavim cjepiva za KCUS. Podsjetit ću da smo, nakon mog dolaska, za manje od polovine godine mog mandata vratili milione dugova. Tako da, mi bismo vrlo brzo nabavili vakcine, ali, nažalost, nismo ovlašteni."

Vakcina nema, ko je odgovoran? "Vakcine će, vidimo, uskoro početi da dolaze. Voljela bih da to bude široka lepeza ponude - i AstraZeneca, i Pfizer i Moderna i Sanophi. Bilo bi krasno da možemo da proberemo i da dobijemo uvijek sve najbolje. Ali, morat ćemo biti strpljivi. Uskoro nam dolaze i Pfizerove, moramo čekati strpljivo. Dosad smo se odlično držali, ali u zadnjih mjesec dana se situacija pogoršala. Do vakcina, nositi masku - to neka nam bude broj jedan - i držati distancu."

Za kraj, poslala je poruku građanima:

"Ta poruka je uvijek ista, malo je možda dosadna, jer stalno apelujem na to. Ali, molim građane da budu strpljivi, discplinirani, da čuvaju svoje zdravlje, koliko god to mogu, da poštuju ranije propisane epidiomološke mjere, maska, distanca, pranje ruku, provjetravanje prostorija, izbjegavanja okupljanja s većim brojem ljudi. Jednostavno moramo biti strpljivi.

Ponavljam, maske su neizostavne, čak i budemo vakcinisani, ali pravilno postavljene maske, koje pokrivaju nos i usta. Kad smo na otvorenom, kad nema ljudi, naravno da ne moramo, ali kad smo u prostorima u kojima radimo, u kojima se kreću drugi, jednostavno moramo...jer život se mora nastaviti, raditi se mora."