Radončić objasnio kako će BiH promijeniti politiku prema migrantskoj krizi

Nažalost, Bosna i Hercegovina i na proljeće očekuje novi migrantski val. Prema našim informacijama, već nekoliko hiljada ljudi čeka ljepše vrijeme kako bi u velikom migrantskom valu krenuli preko BiH na granicu Hrvatske, izjavio je Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista.

Potom je objasnio i zaokret u politici BiH prema migrantskoj krizi koji je prethodno najavio:

"To mora biti kombinacija mjera, čak uauglašena i s našim susjedima. Mislim da se radilo o velikoj strateškoj pogrešci što se migrantsku krizu tretiralo isključivo kao humanitarno pitanje. Imamo podatak da je prošle godine 25.300 ljudi ušlo u BiH s nedovoljno jasnim identitetom, što znači da se u BiH, a preko nas i u druge zemlje, može ući tako da mi ne znamo o kome se radi, jesu li to ekonomski migranti, bivši ratnici koji bježe od procesuiranja, kriminalci, i zato moramo mijenjati cjelokupan pristup migrantskoj krizi. Moj je pristup jasan i postavljen na način da je moj najveći interes sigurnost Bosne i Hercegovine, sigurnost naših građana koji su često žrtve kriminalnih aktivnosti migranata, a na trećem mjestu mi je i sigurnost samih migranata jer dolaze iz različitih zemalja i među njima ima mnogo fizičkih obračuna pa i ubojstava."

"Moraju se promijeniti zakoni kako se na azil ne bi čekalo 15, već samo tri dana i da onaj tko čeka azil mora biti u nekoj vrsti pritvora. Mislim da se u cijeloj BiH moraju ojačati pritvorski kapaciteti kako bi migranti koji šetaju slobodno ulicama bez ikakvih dokumenata mogli biti pritvoreni. Time bismo njima stvorili obvezu dokazivanja identiteta, a ne bi to bilo obveza države Bosne i Hercegovine. Također, želimo zaposliti odgovarajući broj policajaca na granici. Sada ih nedostaje oko 1200, a hitno trebamo oko 400 novih policajaca.(...)Šokantan je podatak da 25 kilometara zelene granice Bosne i Hercegovine čuva jedan policajac i jasno je onda koliko je takva granica porozna."

Novinar Večernjeg, ministra Radončića je pitao da li strahuje da bi takva pooštrena migrantska politika mogla naići na kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava, pa možda i nekih europskih zemalja?

"Smatramo potpuno legitimnim da pojedine članice EU žele doći do neophodne radne snage. Smatramo legitimnim da i nevladine organizacije, a naročito one koje se bave ljudskim pravima i slobodama, u punom kapacitetu rade svoj posao. Međutim, mene su na ovu dužnost izabrali građani BiH i moja je prvenstvena obveza da vodim računa o suverenitetu i interesu BiH. Stoga ćemo gledati da nađemo lijepu mjeru humanog odnosa i sigurnosnog odnosa. Činjenica je da smo mi iz europskih fondova dobili oko 93 posto za humanitarne potrebe, a samo sedam posto za sigurnosni aspekt krize. To najbolje govori da se tu radi o nelogičnim stvarima. BiH je jedna od pet najsiromašnijih europskih država i ne možemo podnijeti ekonomski pritisak tolikog broja migranata. Ne bojim se primjedbi o kojima govorite. Ako su realne, onda su one dobrodošle, ali ako je to pritisak da se od BiH napravi plato za migrante koji će odatle kao skakavci uskakati u Hrvatsku i druge zemlje Europe, njihovi komentari neće me puno tangirati."

Dodao je da podržava svog hrvatskog kolegu Davora Božinovića, s kojim se nedavno susreo, te je kazao kako je "interes BiH da granica Hrvatske, kao zemlje koja teži ulasku u schengenski prostor, ali i zemlje s kojom mi dijelimo najdužu graničnu crtu, postane neprobojna za ilegalne migrante".

Od toga i BiH ima koristi, mišljenja je Radončić, jer onda "ova ruta preko BiH postaje besmislena za ilegalne migrante": "U tom smislu ohrabrujemo Hrvatsku da što bolje čuva svoju granicu."

O postizanju dogovora u BiH, kazao je da imamo situaciju da dio srpske politike u BiH vuče RS u seperatizam, da imamo i jednu tendenciju da se BiH što više centralizira, a imamo i treći zahtjev, a tiče se Hrvata, da se riješi pozicija u kojoj "taj narod na izborima ne bi bio majoriziran".

"To je vrh ledenog brijega ispod kojeg postoji još mnoštvo delikatnih i ozbiljnih pitanja koja, na žalost, u Daytonu nisu definirana. Čvrst sam pristalica stava da BiH svoje unutarnje odnose mora rješavati na najmudriji način, a to je ispunjavanjem standarda za ulazak u Europsku uniju. Ti standardi najbolje odgovaraju građanima Bosne i Hercegovine i to treba biti naš put, a ne neka maštanja o spektakularnim međunarodnim konferencijama i dogovorima te vrste.

Na žalost, već dulje vrijeme prisustvujemo podizanju ljestvice kada je u pitanju legitimiranje politike koja predstavlja pokušaj rušenja institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, više je nego jasno da se i najnovija odluka Ustavnog suda BiH koristi samo kao novi povod za ucjenjivačke i separatističke poruke koje dolaze iz službene Banje Luke. Nije teško prepoznati ni politiku ni centar odakle se teži destabilizaciji cijele regije. Sve se to radi pod različitim izgovorima. Međutim, potpuno sam siguran da će probosanske snage i ovaj put naći legalistički i mudar odgovor, a da će oni koji pokušavaju na svaki način srušiti zajedničku državu ponovno biti dovedeni u poziciju da zaborave opasne i zapaljive izjave koje su davali, a odluke, poput one o 9. januaru, staviti izvan pravne snage. Najavljena blokada državnih institucija uvelike šteti ekonomskom napretku BiH te svih njezinih građana pa tako i građana iz entiteta RS. Uvjeren sam da će na kraju ekonomski moment prevladati nad zapaljivom retorikom i da će političari iz RS-a shvatiti da je ovo način na koji kažnjavaju i građane RS-a. Stanje straha i devastacije izgubit će bitku. Ekonomski interesi građana i euroatlantski put civilizacijski su dominantni. Ja se nadam da će to što prije shvatiti i ljudi iz entiteta RS."