Raste broj žrtava online nasilja: Pokrenuta inicijativa za kažnjavnje nasilnika

Ono što je poražavajuće jeste nedostatak adekvatnog kažnjavanja svih internet nasilnika, zbog čega je Centar ženskih prava iz Zenice pokrenuo inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH, kako bi se na adekvatan način mogli procesuirati i kazniti počinioci krivičnih djela nasilja putem internet tehnologija.

"Podaci dobijeni neposrednim kontaktom s klijenticama, prilikom pružanja besplatne pravne pomoći, pokazuju da je kroz dostupnsot i širenje korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija došlo i do povećanja nasilja, posebno nad ženama, koje upravo karakterizira korištenje interneta za počinjenje ovakvih djela, te korištenje različitih tehnolgija kao sredstava izvršenja. Zbog toga, nakon trogodišnjeg istraživačkog i konsultativnog rada odlučili smo pokrenuti inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH", pojasnila je za Radiosarajevo.ba predsjednica Centra ženskih prava iz Zenice Meliha Sendić.

Gotovo 950 žena tražilo pomoć, svaka druga doživjela online nasilje

Dodala je i kako je, prema podacima za 2016. godinu, ovaj centar pružio 2.775 usluge besplatne pravne pomoći za 943 korisnice, a 76 posto od sveukupnog broja klijentica u svom životu doživjelo je neki vid nasilja, dok je 58 posto njih doživjelo nasilje putem interneta i mobilne telefonije. Praktično gledano, to znači da je svaka druga žena koja je zatražila pomoć nakon nasilja bila napastvovana putem IK tehnologija.

Također, podaci iz projekta Misliš da znaš, koji je provela organizacija Save the children, ukazali su na alarmantno stanje na području online nasilja kada je riječ o djeci. Kroz ove podatke ukazano je da je svakom četvrtom djetetu fotografija na internetu objavljena bez pitanja, dok je također svako četvrto dijete trpjelo prijetnje na internetu nekoliko puta.

"Osnovni razlog za donošenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH na ovom polju je otklanjanje uočenih nedostatak u njegovoj primjeni, u pogledu efikasnosti procesuiranja i kažnjavanja počinilaca krivičnih djela. Ovakvo postojeće stanje rezultira problemima u primjeni člana zakona koji se odnosi na ugrožavanje sigurnosti, te ne propisuje konkretna krivična djela u vezi različitih okolnosti postupanja osoba koje koriste IKT. Štetnost posljedica IKT nasilja je neupitna ako se uzme u obzir da nasilju može svjedočiti i šira publika, ukoliko se za nasilje koristi otvorena komunikacija sa drugima s namjerom ocrnjivanja žrtve ili njenog dovođenja u nesigurnu, opasnu situaciju, naročito zbog trajnosti i snage jednom objavljene pisane riječi ili postavljene slike", istaknula je Sendić.

Prema odredbana novog zakona, zbog izrazitog porasta online nasilja, ove izmjene Krivičnog zakona FBiH predviđaju kazne za online nasilje od najmanje godinu dana zatvora. 

Ključić: Najčešće nasilje doživljavaju novinarke i maloljetne djevojke

Iz organizacije One world platform (OWP), koja je nedavno organizirala tribinu na ovu temu, ističu kako je veliki problem i to što većina građana nije upoznata sa djelima koja spadaju u online nasilje, a koje se dešava svakodnevno u njihovim sredinama.

"Internet se pokazao kao novi poligon za nasilje nad ženama, ali i kao institucija kojoj je teško nametnuti zakone. Primjeri online nasilja nad ženama, koje nije adekvatno procesuirano, postali su učestali i dovode do isključivanja žena iz online, ali i offline sfera. Najreprezentativniji primjer nasilja putem IK jeste slučaj učenice M. S. iz Banovića, koji se dogodio u 2011. godine. Tada je ova učenica u dnevniku FTV-a govorila o lošoj organiziranosti ekskurzije i krađe koja je počinjena nad njenim kolegicama i kolegama. U toj izjavi ona govori da joj je "kisla glava" zbog lošeg autobusa, a ubrzo je ta izjava postavljena na YouTube, gdje su ljudi ismijavali njen naglasak. Nakon toga nastale su i brojne verije videa u kojem je ova djevojka ismijavana, a zlostavljana je i pute Facebooka, zbog čega su mediji svojevremeno pisali kako se ispisala iz škole, iako je bila završni razred, te da se pokušala ubiti", kazala nam je Erna Ključić, saradnica OWP koja je mapirala slučajeve online nasilja u BiH.

Zanimljivi su i podaci koji govore o tome da građani uopće ne poznaju koliko ih zakon štiti od online nasilja, te je u ispitivanju čak 56 posto ispitanika kazalo da uopće ne znaju koji zakon ih štiti. Također, u svojoj analizi ona je navela i najreprezentativnije primjere nasilje nad novinarkama u BiH, odnosno slučajeve u kojima su nasilje doživjele Borka Rudić, Irma Antonija Plavčić, Lejla Čolak, te nekoliko primjera nasilja nad novinarkom Sanelom Prašović Gadžo.

Najsvježiji primjer online nasilja, koje je naišlo na veliku osudu javnosti, jeste upravo slučaj nasilja nad novinarkom Prašović Gadžo i njenom kolegicom Arijanom Saračević Helač, koje su okarakterizirane kao "polovnjače", nakon jednog od intervjua. Da stvar bude još upečatljivija, ove novinarke na društvenoj mreži Facebook vrijeđao je zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva BiH Dženan Selimbegović koji, kao službenik javnih institucija, ni do danas nije sankcioniran zbog ovog istupa.

"Moje mišljenje, kao osobe koja je bila izložena prijetnjama još i prije dvije godine, ali i sada brutalnim uvredama putem društvenih mreža jeste da se još mora raditi na tim izmjenama. Naime, FUP odmah može locirati s koje IP adrese je stigla uvreda, prijetnja ili neki vid maltretiranja i oni to daju na dalje postupanje tužilaštva.

Međutim, onog trenutka kada tužilaštvo od, naprimjer Facebooka zatraži podatke o vlasniku tog naloga, Facebook odbija dati te podatke osim ako nije riječ o terorizmu ili dječijoj pornografiji. Tu onda dolazimo na kraj takvog procesa istrage. Još nisam uvidjela izmjene Krivičnog zakona koje bi zaobišle takve probleme, da bismo omogućili kvalitetnu istragu. Da bismo sankcionirali svaki vid online nasilja potrebno je uzeti u obzir svaku moguću okolnost. To je jako važno i iskreno se nadam da će se to dogoditi što prije", istaknula je Sanela Prašović Gadžo.

Ovakve izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH upućene su u parlamentarnu proceduru i trebale bi se naći na dnevnom redu jedne od narednih sjednica, kada će zastupnici raspravljati o mogućem uvođenju sankcija za nasilnike u internet prostoru.