Njemački politolog: Dodikove izjave su poput retorike koja je prethodila etničkim čišćenjima u BiH

U regiji Zapadnog Balkana ponovo se rasplamsavaju napetosti. Rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici sada izaziva kontroverze. Srpski političari taj dokument vide kao svaljivanje kolektivne krivnje na njihov narod, piše Alexander Rhotert, politolog, koji od 1991. istražuje političke prilike u bivšoj Jugoslaviji. Radio je, između ostalog, za UN, NATO, OESS, kao i za OHR - Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
 
Rhotert navodi: "Simbolika je bila prijeteća: Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba i predsjednik Republike Srpske (RS), dijela Bosne i Hercegovine kojim dominiraju Srbi, najavio je sredinom travnja i u nazočnosti najviših beogradskih dužnosnika da ne vidi "smisao ostanka u Bosni". "Ići ćemo u neovisnost", rekao je Dodik. Istovremeno je tvrdio, kao što to često ponavlja, da u Srebrenici nije bilo genocida."

No, sada su Ruanda i Njemačka u Ujedinjenim narodima predložile rezoluciju kojom bi Opća skupština UN-a 11. juli trebala proglasiti međunarodnim Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Predstavnici vlade Srbije i RS-a žestoko se protive ovoj rezoluciji jer smatraju da će ona kolektivno obilježiti srpski narod kao krivca.

Uznemirujuće su Dodikove spekulacije o tome kako postupati s 150.000 povratnika u RS, dakle s onim bosanskim muslimanima koji su prognani tokom rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine, a koji su se nakon njegovog okončanja vratili na svoja ognjišta. Nakon što je nedavno izjavio da bi bosanski muslimani, koji čine preko 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, trebali živjeti na 25 posto teritorija, Dodik je upozorio da bi u slučaju usvajanja UN-rezolucije o Srebrenici jedina opcija bila mirno odcjepljenje od Bosne i Hercegovine. "Ljudi u RS-u su ljuti i neće prihvatiti život s bosanskim muslimanima", rekao je Dodik, nastavlja dalje njemački autor za Deutsche Welle.

Trending

MESS 64 | Na sceni Narodnog pozorišta izvedena predstava "Drama o Mirjani i ovima oko nje"

Negiranje genocida dio Dodikovog repertoara

Dodikova izjava o 25 posto teritorija na kojem bi trebali živjeti Bošnjaci u BiH podsjeća na retoriku koja je prethodila etničkim čišćenjima u ratu u BiH. Sistemski i dobro planirani masovni zločini imali su za cilj brzo eliminirati sve što nije bilo srpsko u širokim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ti su zločini pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) dokumentirani, dokazani, a u slučaju Srebrenice kvalificirani kao genocid.

10.05.24. 21:10

Vučić umislio da je "mala Srbija" stvorila problem "najvećim silama"

Iako zakon Bosne i Hercegovine predviđa kazne zatvora za negiranje genocida, Dodik je upravo to negiranje uključio u svoj repertoar. Sredinom aprila, uz prisustvo predsjednice parlamenta Srbije Ane Brnabić, održao je masovni skup u svojoj utvrdi Banjoj Luci, na kojem je okupio stotine Srba, i ponovo negirao genocid u Srebrenici. Svoj je govor završio uzvikom: "Živjela Rusija!"

Putovanje u Rusiju

Nekoliko dana kasnije Dodik je zajedno sa svojim stranačkim kolegom Nenadom Nešićem, koji je i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, otputovao u Rusiju. Tamo su se obojica sastali, između ostalih, sa sekretarom ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolajem Patruševim. Dodik i Nešić su, s osmijesima na licu, objavili fotografiju iz aviona na kojoj pokazuju "tri prsta" - što je simbol srpskog etno-nacionalizma. Nešić je nedavno izjavio na srpskoj televiziji: "Moja zemlja je Srbija. Moja zemlja je RS. Tačka!"

Zanimljivo je da uprkos svim kršenjima Daytonskog sporazuma, koji je donesen 1995. godine, čuvar tog mirovnog ugovora - visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt - šuti. Još u rujnu 2023. Schmidt je Dodiku prijetio "ozbiljnim posljedicama" ako nastavi s eskalacijom krize. No, bez obzira što Dodik nastavlja sa svojim secesionističkim stremljenjima, Schmidt šuti. Beogradsku vlast Schmidt redovito ocjenjuje korisnom za mirovni proces, što graniči s besmislicom.

Pripreme za najgori scenarij

EUFOR - mirovne trupe, koje je EU angažirao kako bi osigurao provedbu Daytonskog sporazuma, trebale bi sada intenzivnije patrolirati područjima na kojima žive povratnici. U tu svrhu esencijalno je povećanje ovih trupa; 150.000 potencijalnih žrtava, koje su već jednom prošle kroz pakao, bivši i u međuvremenu preminuli britanski visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu lord Paddy Ashdown svojevremeno je nazvao "najjadnijima među jadnima". Prijetnja i ponovno traumatiziranje povratnika od strane Dodika su neminovni. Zapad bi trebao djelovati preventivno kako bi, ukoliko bi nastupio najgori scenarij, spasio te ljude, na primjer, uz pomoć vojno osiguranih zaštitnih zona, mogućih akcija evakuacije i putem zona zabrane leta.

10.05.24. 09:14

Srbija i dalje u panici zbog rezolucije o genocidu: Ivica Puljić im još jednom očitao lekciju

Ovaj scenarij može zvučati nerealno, ali oni koji su preživjeli srpske masakre iz proljeća 1992. godine žive u atmosferi straha. Taj strah je itekako stvaran, kada srpske četničke jedinice svake godine nekažnjeno slave svoje masakre u Višegradu, kada Putinova nacionalistička bajkerska banda "Noćni vukovi" defilira kroz RS, a predsjednik RS-a negira genocid.

Potencijal za eskalaciju

Za vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu (SACEUR) generala Christophera Cavolija situacija je ozbiljna. Pred američkim Kongresom on je 17. apila rekao: "Situacija na Zapadnom Balkanu se pogoršala. Etničke napetosti u BiH imaju potencijal da eskaliraju." RS, prema riječima generala Cavolija, pokušava "oslabiti autoritet države" i odnose s EU-om i NATO-om, istovremeno održavajući tijesne veze s Rusijom. Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je izrazio duboku zabrinutost zbog "kontinuirane separatističke politike" u Bosni i Hercegovini.

Ana Brnabić je izjave generala Cavolija ocijenila "uznemirujućom porukom" i zaprijetila: "To će biti presedan ako proguraju rezoluciju o Srebrenici u Općoj skupštini UN-a. Otvorit će Pandorinu kutiju. Neka im Bog svima pomogne s onim što će to izazvati."

Sada je na slobodnom Zapadu da poduzme mjere kako bi spasio jedan od najuspješnijih mirovnih projekata od vremena Marshallovog plana. NATO je u septembru 2023. godine na Kosovu impresivno dokazao kako se sukob može ugasiti u roku od nekoliko dana. Zapad bi sada trebao djelovati preventivno, kako bi spasio Bosnu i Hercegovinu, zaključuje na kraju svog teksta Alexander Rhotert.