Njemački medij o političkoj situaciji u BiH: "Trijumf srpskog nacionaliste i saveznika Kremlja"

Europa ne smije dozvoliti Trumpovoj administraciji da bez otpora ostvari svoje interese u BiH, piše u komentaru njemačkog SZ-a. Jer, na koncu, kako se navodi, trijumfuje nacionalista i saveznik Kremlja - Milorad Dodik.

Ako još uopće postoje nejasnoće u vezi sa mjerom do koje Europljani mogu računati na saradnju sa američkom vladom, aktuelni događaji posljednjih dana pružili su osvježavajuću jasnoću. I to se dogodilo na mjestu koje bi se moglo smatrati sporednom pozornicom globalne politike – u Bosni i Hercegovini, piše u svom komentaru za Suddeutsche Zeitung (SZ) Tobias Zick, prenosi DW.

Potom se pojašnjava kako je zemlja bila poprište rata koji je zamrznut prije tri decenije, obilježen masovnim ubistvima i silovanjima, a koji su zaustavile "prvenstveno Sjedinjene Države" – Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Trending

Kremlj se obrušio na Europu, stigao žestok odgovor: "Otvoreno se rugate!"

"EU i njene države članice su nastojale – sa različitim stepenom odlučnosti (da, često sa manje odlučnosti) – da pomognu ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici u uspostavljanju održivih struktura za budućnost. Među njima je i Ustav, koji bi državu stavio van domašaja nacionalističkih provokatora i sebičnih oportunista. Kako bi se osigurali da se ukupna situacija u BiH ne pogorša previše drastično, Amerikanci su – do sada – ostali razumno pouzdani u svojoj posvećenosti, djelujući u koordinaciji s Europljanima.

Autor potom navodi da je, međutim, Trumpova administracija svojim uticajem na Balkanu predstavnike europskog susjedstva dovela u stanje šoka: "Usljed očito neviđenog pritiska Washingtona je visoki predstavnik međunarodne zajednice, Christian Schmidt, najavio ostavku, Amerikanci sada rade na tome da na njegovo mjesto postave nasljednika koji će više odgovarati njihovim interesima."

Prije oko 2h

Schmidt za njemačke medije govorio o ostavci i da iz BiH odlazi teška srca. Spomenuo i Dodika

Iza tog poduhvate se, podsjeća autor, kriju finansijski interesi osoba iz najbližeg kruga američkog predsjednika, koji namjeravaju izgraditi gasovod. 

Kako stvari trenutno stoje, velika je vjerovatnoća da je projekat gasovoda Južna interkonekcija neustavan, a Amerikanci bi se morali bojati da bi ga visoki predstavnik – u svojstvu čuvara Dejtonskog mirovnog sporazuma – zbog toga mogao zaustaviti. Mora li Schmidt, dakle, odstupiti samo zato što je previše odlučno branio nasljeđe Amerikanaca u izgradnji mira? To bi bio zaista groteskni zaokret u poslijeratnoj istoriji Zapadnog Balkana", piše Zick.

Jedini koji sada trijumfuje je Schmidtov najljući, smrtni protivnik: bosansko-srpski separatista i saveznik Kremlja, Milorad Dodik, koga je, navodi se dalje, ista ta američka administracija u novembru prošle godine oslobodila opterećujućih sankcija i koji se sada predstavlja kao njihov saveznik u planovima za izgradnju gasovoda.

"Ako Europljani žele da sačuvaju i ono malo preostalog samopoštovanja u svojoj politici prema Zapadnom Balkanu, ne smiju dozvoliti da izbor kandidata Trumpove administracije za Ured visokog predstavnika prođe bez njihovog suprotstavljanja", piše SZ.

Ovo je, zaključuje autor, također pitanje poštovanja prema građanima BiH: mnogi – posebno mlađa generacija – već napuštaju zemlju, jer u klimi opterećenoj nacionalističkom retorikom i korupcijom ne vide budućnost. Sa čisto ekonomske tačke gledišta: prije ili kasnije, sigurno će se postaviti pitanje koliko će ljudi zapravo tu ostati kako bi grijali svoje domove američkim energentom iz novog gasovoda.

*Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava stavove redakcije.