Nevjerovatno otkriće bosanskih naučnika: Ilirske žene učestvovale u ratnim pohodima?

Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu objavio je rezultate najnovijih arheogenetičkih analiza nalazišta kod Visokog koje daju potpuno novu sliku o grupama koje su naseljavale ova područja u prahistorijskom periodu.

Kako je saopćeno iz ove institucije, nalazi skeletnih ostataka pokazuju da su u ratničkim pohodima najvjerovatnije učestvovale i žene.

Direktor Instituta prof. dr Naris Pojskić rekao je da je INGEB-ov tim postigao veliki naučni uspjeh budući da je riječ o uspješnoj izolaciji i analizi biološkog materijala starog do 2.500 godina (iz IV vijeka p.n.e.).

Ovim istraživanjem, kojim se ne mogu pohvaliti ni mnogo razvijenije zemlje, dodati su vrijedni dokazi u mozaiku porijekla i genetičkih specifičnosti ljudskih grupa koje su naseljavale ova područja i rasvjetljavanje nekih davno postavljenih i neodgovorenih arheoloških pitanja. Pri kraju su dodatne genetičke analize koja će dati jasniju sliku poput pripadnosti ovih ostataka određenim genetičkim haplogupama i drugih važnih bioantropoloških specifičnosti.

Novo otkriće bh. naučnika ima veliki značaj za bh. arheologiju i daleku prošlost, kaže doktorant mr. Edin Bujak sa Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Vratnica kod Visokog

Sve ovo je otvorilo brojna nova naučno validna pitanja: da li su ovdje uopće sahranjeni ratnici? Ako jesu, onda se pokazuje da su i ilirske žene učestvovale u borbenim pohodima. S druge strane, moguće je da se radi zajedničkoj grobnici jedne ilirske zajednice koja je na ovaj način bila sahranjivana te da nema nikakve veze sa ratnicima. Bilo kako bilo, rezultati savremenih genetičkih analiza još jednom su pokazali da daleku prošlost itekako treba propitivati uz upotrebu savremenih naučnih metoda i dostignuća.

U Vratnici kod Visokog 1966. godine otkrivena je grobnica u kojoj je bilo sahranjeno više od dvadeset osoba. Na osnovu predmeta – nakita i oružja – koji su otkriveni uz tijela koja su bila položena bez nekog posebnog reda, pokazalo se da je riječ o ukopu koji se može datirati u posljednju četvrtinu IV stoljeća prije nove ere. Ništa slično u bh. arheologiji na prostoru srednje Bosne nije pronađeno. Interpretacije su išle u pravcu da je riječ o grobnici ilirskih ratnika Desidijata koji su bili masakrirani tako da su njihovi dijelovi tijela pokupljeni i zajedno sahranjeni.

Pet arheoloških ostataka

Drugo objašnjenje je bilo da je riječ o ilirskim ratnicima koji su negdje u borbi poginuli, a njihova tijela prenesena i ovdje sahranjena. U Zavičajnom muzeju u Visokom čuva se nekoliko fragmentiranih ostataka skeleta otkrivenih u Vratnici 1966. godine. Početkom 2020. godine Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu obavio je savremena genetička istraživanja ovih ostataka. Pokazalo se da situacija i nije onakava kako je to ranije izgledalo.

Institutu je dostavljeno pet arheoloških ostataka (dva femura, jedna cijela mandibula i dvije fragmentirane mandibule sa zubima). Rezultati genetičke analize su pokazali da se radi o najmanje jednoj osobi ženskog spola i dvije osobe muškog spola. Pri kraju su dodatne genetičke analize koja će dati jasniju sliku poput pripadnosti ovih ostataka određenim genetičkim haplogupama i drugih važnih bioantropoloških specifičnosti.