Čuveni Slavorum: Pet najvažnijih arheoloških lokaliteta u BiH koje treba posjetiti

Veoma je teško odlučiti kojih je najvažnijih pet arheoloških lokaliteta u Bosni i Hercegovini koja ima stotine nacionalnih spomenika (818, da budemo precizni), a mnogi od njih su iz prahistorijskih ili rimskih vremena.

Nemoguće ih je uključiti sve, poput prahistorijske pećine poput one u Badnju u kojoj se nalaze crteži koji datiraju između 13.000 i 12.000 godina prije nove ere, ili mnogi srednjovjekovni gradovi sa nevjerovatnim pogledom.

No, poznata internet stranica Slavorum dala je listu omiljenih gradova koje treba posjetiti u BiH.

Daorson

Mnogi arheolozi će se složiti da je Daorson jedan od najvažnijih gradova ne samo u BiH već i u Evropi. Smješten je u Ošanićima kod Stoca, a u njemu je živjelo ilirsko pleme Daorsi u period između 300. i 50. godine prije nove ere. Na brdu je megalitska utvrda, slična onoj u Mikeni.

Megalitski zid koji je najvažniji dio grada datira iz 4. stoljeća. Budući da su Daorsi bili vješti trgovci, proizvodili su vlastiti novac, te su se služili grčkim alfabetom i jezikom.

Helenistički grad Daorson: Šta je uništilo drevni grad u Hercegovini

Da se ljudska civilizacija razvijala na prostoru Bosne i Hercegovine još od prahistorije dokazuju brojna arheološka nalazišta i historijska bogatstva. O boravku starih Ilira na području krševite Hercegovine danas svjedoči helenistički grad Daorson u kojem je živjelo ilirsko plemstvo.

Jajce

Jajce je grad smješten u srednjoj Bosni. Očaravat će vas svojom historijskom i prirodnom ljepotom. U njemu možete vidjeti ostatke rimskog perioda, uključujući i jedan od najvažnijih rimskih gradova ovog dijela Europe: Mithraeum, hram posvećen proto-indo-iranskom bogu Mitri. Međutim, većina arheoloških ostataka datira iz srednjeg vijeka kad je Jajce bio važan strateški put. U pisanim dokumentima prvi put se spominje 1396. godine. U 15. stoljeću bio je dio bosanskog kraljevstva i u njemu se nalazila rezidencija posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Osmanlije su osvojile grad i pogubile ga, pa je šest mjeseci kasnije Jajce preuzeo austrougarski kralj Matija Korvin, te je grad postao sjedište banovine. Tokom ovog perioda, kraljica Katarina je restaurirala Crkvu Svete Marije, danas najstariju crkvu u gradu. Jajce je bio posljednji bosanski grad koji je pao u ruke Osmanlija, 1527. godine. U gradu se nalazi nekoliko crkvi i džamija izgrađenih u različitim periodima, što čini Jajce prilično raznolikim gradom. Godine 1878. Pripojeno je, kao i ostatak zemlje, Austro-Ugarskoj.

Nekropola Radimlja i Boljuni

Oba lokaliteta nalaze se blizu Stoca i čuvene su nekropole na kojima je sačuvano stotine stećaka, monumentalnih srednjovjekovnih kamenih nadgrobnih spomenika kojih se najviše može pronaći u BiH. Oni su simboli države, što ne iznenađujem, s obzirom na to da je pronađeno oko 60 hiljada širom BiH. Datiraju iz 12. stoljeća kada su se prvi put pojavili, njihova ekspanzija bila je u 14. i 15. stoljeću. Stećci su nominirani 2014. na listu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Među stotinama nekropola ove dvije možemo izdvojiti zbog broja nadgrobnih spomenika, od kojih su mnogi zadivljujuće umjetnički ukrašeni reljefnim izvedbama i važnim natpisima.

Radimlja: Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo

Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u Hercegovini. "Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide.

Počitelj

Počitelj je mali gradić blizu Čapljine. Tokom 15. Stoljeća bio je sjedište Dubrave kojom je upravljao vojvoda Stjepan Vukčić Kosača. Grad je bio pod Osmanlijama i Austrougarima također. S gledišta arhitekture, grad je izgrađen od kamena kao kompleks tvrđave, na kojoj su vidljive dvije faze izgradnje: srednjevjekovna i osmanska. Danas je grad jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u BiH.

Domavia

Domavia je važan arheološki grad iz rimskog perioda. Bio je važan rimksi grad i sjedište dalmatinske i panonske provincije. Smješten je blizu rijeka Japra i Drina, blizu današnje Srebrenice. Budući da je to područje bogato olovom i cinkom, bilo je moguće razviti mnoge rudnike željeza po gradu, zato se cijelo područje zvalo Argentaria. Domavia je stvorena i razvijena kao rudarski grad, bila je prilagođena za rudnike, a i sadržaj grada bio je potpun. Tako je imala sve važne rimske zgrade poput vladinih zgrada, termi i hramova.