Naoružavanje u regiji diže tenzije, vojni stručnjak: "BiH stagnira, nema plan za razvoj vojske"

Dok se sigurnosna situacija u svijetu dodatno komplikuje, a sve češće govori o novim sukobima i geopolitičkim tenzijama, Balkan ne ostaje po strani. Utrka u naoružavanju u regionu postaje sve vidljivija - Srbija nabavlja savremene, pa i hipersonične sisteme, dok Hrvatska ulaže milijarde eura u modernizaciju svoje vojske, uključujući borbene platforme i sofisticirano naoružanje.

U takvom odnosu snaga nameće se pitanje gdje je Bosna i Hercegovina; kakvim vojnim kapacitetima raspolaže, koliko su Oružane snage spremne odgovoriti na savremene izazove i postoji li realna sigurnosna prijetnja po državu. Posebno je važno i pitanje da li BiH prati regionalne i globalne trendove u oblasti odbrane ili zaostaje u procesu modernizacije, a na sva ova pitanja za portal Radiosarajevo.ba odgovara vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović.

Radiosarajevo.ba: Kako ocjenjujete trenutno stanje naoružavanja u Bosni i Hercegovini u poređenju sa susjednim zemljama? Da li BiH zaostaje u modernizaciji Oružanih snaga u odnosu na Srbiju i Hrvatsku?

Trending

Naoružavanje u regiji diže tenzije, vojni stručnjak: "BiH stagnira, nema plan za razvoj vojske"

Ahatović: Bosna i Hercegovina objektivno zaostaje za Srbijom i Hrvatskom kada je riječ o modernizaciji Oružanih snaga. Dok Srbija intenzivno ulaže u nabavku savremenih borbenih sistema iz Rusije, Kine i Zapada, a Hrvatska modernizira svoje snage kroz NATO standarde i nabavke poput borbenih aviona, BiH stagnira. Razlog nije samo finansijski, već prije svega politički – odsustvo konsenzusa o razvoju vojske.

Radiosarajevo.ba: Koliko su kapaciteti Oružanih snaga BiH dovoljni za osnovne odbrambene potrebe države?

24.03.26. 19:00

Opasnost od eskalacije na Balkanu | Denis Avdagić: "Naoružavanje Srbije ne vodi ničemu dobrom"

Ahatović: Kapaciteti Oružanih snaga BiH su ograničeni i dovoljni su uglavnom za misije niskog intenziteta – poput pomoći civilnim institucijama, mirovnih operacija i osnovne teritorijalne sigurnosti. Za ozbiljniji konvencionalni sukob visokog intenziteta, ti kapaciteti nisu adekvatni.

"Namjenska industrija pokazuje ozbiljan rast"

Radiosarajevo.ba: Koliko je razvijena namjenska industrija u BiH danas i možemo li vlastitom proizvodnjom zadovoljiti potrebe svojih Oružanih snaga?

Ahatović: Namjenska industrija BiH je jedan od rijetkih sektora koji pokazuje ozbiljan rast. Međutim, ona je dominantno izvozno orijentisana i ne postoji sistemska veza između proizvodnje i potreba Oružanih snaga BiH. Dakle, imamo kapacitet, ali nemamo strategiju da ga u potpunosti iskoristimo za vlastitu vojsku.

Radiosarajevo.ba: Da li se namjenska industrija BiH razvija u skladu s globalnim trendovima i potražnjom?

Ahatović: Djelimično. Proizvodnja municije, lakog naoružanja i određenih artiljerijskih sistema prati globalnu potražnju. Međutim, zaostajemo u segmentima visoke tehnologije – dronovi, elektronsko ratovanje, precizno navođeno oružje.

Radiosarajevo.ba: Koje vrste naoružanja i vojne opreme BiH trenutno proizvodi?

Ahatović: BiH proizvodi širok spektar:

• municiju različitih kalibara
• pješadijsko naoružanje
• minobacače i artiljerijsku municiju
• eksplozive i specijalna sredstva

To su proizvodi koji imaju stabilno tržište, ali nisu vrh savremene vojne tehnologije.

Radiosarajevo.ba: Koja su formalna ograničenja naoružavanja u regionu kada je riječ o BiH, Srbiji i Hrvatskoj?

Ahatović: Postoje međunarodni sporazumi poput 'Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja', koji ograničavaju određene kategorije teškog naoružanja (tenkovi, artiljerija, borbeni avioni). Međutim, savremeni sistemi poput dronova i raketnih sistema često izlaze iz tih okvira.

Rizik za Bosnu i Hercegovinu

Radiosarajevo.ba: Postoji li opasnost da neka od zemalja prekorači te granice i naruši vojni balans (ako uzmemo u obzir da Srbija nabavlja ofanzivno oružje); i gdje je 'granica' između odbrambenog i ofanzivnog naoružanja u regionu?

Ahatović: Granica između odbrambenog i ofanzivnog naoružanja je danas veoma tanka. Gotovo svaki sistem može imati i jednu i drugu namjenu. Problem nastaje kada jedna zemlja akumulira sposobnosti za projekciju sile – tada to postaje političko pitanje, a ne tehničko.

Radiosarajevo.ba: Postoji li realna sigurnosna prijetnja po Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku?

Ahatović: U ovom trenutku ne postoji neposredna vojna prijetnja, ali postoje političke i sigurnosne tenzije koje mogu eskalirati ako se ne kontrolišu. Najveći rizik dolazi iz unutrašnje političke nestabilnosti, a ne iz vanjske agresije.

Radiosarajevo.ba: Koliko retorika političkih lidera u regionu utiče na stvarnu sigurnosnu situaciju?

Ahatović: Retorika ima ogroman uticaj. Ona stvara percepciju prijetnje, podiže tenzije i može proizvesti sigurnosne incidente. U regionu Balkana, riječi često prethode krizama.

Radiosarajevo.ba: Utrka u naoružavanju – da li vodi ka eskalaciji?

Ahatović: Ne nužno automatski, ali povećava rizik. Ako jedna zemlja značajno unaprijedi svoje vojne kapacitete, druge će reagovati. To stvara sigurnosnu dilemu – svi se naoružavaju 'defanzivno', ali rezultat je kolektivna nesigurnost.

Radiosarajevo.ba: Da li naoružavanje Srbije ima direktne implikacije na sigurnost BiH?

Ahatović: Ima indirektne. Svako povećanje vojne moći u regionu utiče na sigurnosnu percepciju. Međutim, to ne znači automatsku prijetnju, već prije potrebu za praćenjem i prilagođavanjem.

Jačanje sigurnosti u BiH

Radiosarajevo.ba: U kojem scenariju bi BiH mogla biti ugrožena?

Ahatović: Najrealniji scenarij nije klasična invazija, već kombinacija političke destabilizacije, sigurnosnih incidenata i eventualnog ograničenog nasilja koje bi moglo eskalirati ako institucije ne reaguju na vrijeme.

Radiosarajevo.ba: Šta bi BiH trebala učiniti kako bi ojačala svoju sigurnost i stabilnost?

Ahatović: BiH može uraditi sljedeće:

• usvojiti jasnu strategiju odbrane;
• modernizirati Oružane snage (komunikacije, mobilnost, nadzor);
• povezati namjensku industriju s vojskom;
• jačati saradnju sa NATO partnerima;
• ulagati u obavještajno-sigurnosni sektor.

Radiosarajevo.ba: Može li Balkan ponovo postati zona ozbiljnih sigurnosnih tenzija?

Ahatović: Nažalost, može. Balkan nikada nije u potpunosti izašao iz sigurnosne nestabilnosti. Međutim, danas postoje i mehanizmi koji mogu spriječiti eskalaciju – međunarodno prisustvo, NATO okvir i ekonomska međuzavisnost. Ključno je kako će političke elite upravljati krizama, zaključuje vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.