Nadbiskup Vukšić: BiH je treća država Europe s apsolutnom muslimanskom većinom

Nadbiskup metropolit vrhbosanski Tomo Vukšić u utorak je govorio o međureligijskoj situaciji u Bosni i Hercegovini tokom 14. plenarnog zasjedanja Dikasterija za međureligijski dijalog koje se održava od 6. do 8. juna u Rimu na temu "Međureligijski dijalog i druželjubivost".

Nadbiskup Vukšić je na početku podsjetio da u Bosni i Hercegovini "žive muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi), katolici (Hrvati), Židovi, druge male skupine zemlja u kojoj se također susreću tradicionalno različite kulture i tradicije: srednjoeuropska katolička, mediteranska katolička, bizantska pravoslavna, bizantska osmanska".

Albanija, Kosovo, BiH

"Ovo područje je, međutim, i područje u kojem se ovaj susret često pretvarao u sukob, svaki put s velikim posljedicama", kazao je vrhbosanski nadbiskup dodajući da se čak i na razini konfesionalne prisutnosti još uvijek osjećaju duboke posljedice rana posljednjeg rata koji je završio 1995. godine, piše KTA.

Trending

BHmeteo: Spremite lopate, sanke i zimsku opremu, a evo u kojim dijelovima BiH će vladati nevrijeme

"Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, prisutnost katolika pala je na samo oko 15% stanovništva, a muslimana je, s druge strane, porasla na nešto više od 50%. Time je Bosna i Hercegovina, nakon Albanije i Kosova, postala treća država u Europi s apsolutnom muslimanskom većinom. To je činjenica od ne male važnosti", rekao je nadbiskup Vukšić.

Kazao je i da je tokom zadnjih 25 godina u zemlji vidljiv i nemali napredak, ali da još mnogo toga treba učiniti u materijalnom smislu, a prije svega na razini zacjeljivanja psihičkih rana i dubokih trauma. "Stoga se stvaranje pravnih, društvenih, političkih, kulturnih, vjerskih i ekonomskih uvjeta za izgradnju pravednog i trajnog mira, utemeljenog na dijalogu i punom poštivanju prava pojedinaca i triju konstitutivnih naroda, javlja kao apsolutni prioritet. A za postizanje tog cilja nužna je konkretna suradnja svih sastavnica društva, uključujući i vjerske“ kazao je predsjednik Biskupske konferencije BiH.

Potom je pojasnio da je, gledano iz katoličke perspektive, međureligijski dijalog koncilski teološki koncept i, u tom duhu, 'egzistencijalni i moralni zahtjev našeg svakodnevnog života' jer Bosnu i Hercegovinu čini stanovništvo podijeljeno u tri velike vjerske skupine. Također se sastoji od tri različita naroda, te isto toliko kultura i civilizacija, čiji sljedbenici tradicionalno koegzistiraju pomiješani u istim gradovima i selima, pa su stoga predodređeni za saradnju", rekao je nadbiskup Tomo te pojasnio da u Bosni i Hercegovini postoji dijalog između predstavnika različitih religija kao i Međureligijsko vijeće koje čine predstavnici četiriju spomenutih konfesija, ali da takav dijalog, metodologiju kojom se treba voditi i svrhu dijaloga ne dijele jednako svi konfesionalni i društveni dijelovi.

Olakšica manipulacijama

Nadbiskup Vukšić je potom pojasnio da je politički Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta od kojih u jednom pravoslavni Srbi, a u drugom bosanski muslimani predstavljaju apsolutnu većinu, "što olakšava mnoge i česte manipulacije protiv hrvatske katoličke manjine."

Dodao je da, u potrazi za rješenjem ove situacije, Hrvati predlažu federalizaciju cijele države kao i da je među Bošnjacima jak unitarizam te da Srbima secesionizam nije stran kao i da se u posljednje vrijeme čuje previše neodgovornih riječi pa da čak neko govori i piše o opasnosti budućeg sukoba. Pastir Crkve vrhbosanske je potom rekao da Katolička Crkva ima Teološki fakultet, Franjevačko bogoslovno sjemenište i Teološki institut u Bosni i Hercegovini te da Pravoslavna Crkva vodi Teološki fakultet ka i da Islamska zajednica ima Teološki fakultet i pojedine akademije (studijske institute) širom zemlje. Kazao je da među njima već postoji neka konkretna saradnja te da se često na katoličkoj strani organiziraju: susreti, studijski dani, dobrotvorne organizacije, posjeti studenata i mladih itd.

"Tri teološka fakulteta, kako bi podržali dijalog i povećali međusobno razumijevanje, zajednički organiziraju međureligijski magistarski studij koji pohađaju pripadnici različitih vjera i uvjerenja. Međutim, bilo bi poželjno proširiti saradnju na teološku i istinski vjersku djelatnost na svim razinama", kazao je nadbiskup Tomo te napomenuo "da su pojedine radikalne grupe, na islamskoj matrici, prisutne u Bosni i Hercegovini kao i da je u prošlosti bilo napada sa smrtnim posljedicama, ali u manjoj mjeri u odnosu na ono što se događa drugdje."

Saradnja

Nadbiskup Vukšić je potom podsjetio da je država Bosna i Hercegovina sa Svetom Stolicom potpisala Temeljni sporazum (2006.) i Ugovor o skrbi o vojsci (2010.) "čija je provedba i danas pobožna želja, čak i u vrlo jednostavnim pitanjima kao što je npr. legalizacija vjerskih praznika". Dodao je da je manje-više ista situacija i s Temeljnim ugovorom potpisanim s pravoslavnom Patrijaršijom u Beogradu, koji je kopija onog sa Svetom Stolicom te da, s druge strane, Ugovor s Islamskom zajednicom još u izradi i nije potpisan jer bi, prema onome što se čuje, ova Zajednica tražila više od onoga što je priznato drugim dvjema.

"Intenzivnija i povjerljivija saradnja između različitih vjerskih zajednica također bi bila korisna u promicanju i obrani vlastitih prava kod političkih snaga. Neka od tih prava često se ne poštuju u potpunosti: kao što je, na primjer, poštivanje slobode vjere i autonomije vjerske zajednice, poučavanje vjeronauka u obrazovnim ustanovama, unapređenje vojne duhovne skrbi, duhovne skrbi u bolnicama i zatvorima, načinu dobivanja dozvola za gradnju sakralnih objekata itd.

Čak se nerijetko uskraćuju i druga prava: kao što su, primjerice, dijelom prava studenata i nastavnika u školama i na fakultetima u vlasništvu vjerskih zajednica, primjena zakona o vjerskim zajednicama i ugovori sklopljeni sa Svetom Stolicom i drugim vjerskim zajednicama, provedba zdravstvenog osiguranja vjerskih osoba, povrat imovine nacionalizirane od strane komunističkog režima itd.

Uprkos poteškoćama, Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini uvjerena je da bi iskreni međureligijski dijalog pomogao uspostavljanju društvenog sklada, zacjeljivanju rana prošlosti te jačanju savjesti i poziva vjerskih zajednica da budu vertikalna moralna", kazao je nadbiskup Tomo.

Ostatak teksta čitajte OVDJE.