Na mezarju Kovačevci pronađeni nišani stariji od 400 godina

Naime, tokom nedavnog uređenja groblja na dubini od svega desetak centimetara ispod zemlje otkriveni su brojni veoma stari nišani iz Osmanskog perioda u neposrednoj blizini Glamoča, bogato ukrašeni turbanima i obilježjima - sabljama i sjekirama, za koje se vjeruje kako pripadaju značajnim ratnicima, ali i vojskovođama iz tog perioda s obzirom na njihovu veličinu.

Na iznimno očuvanim nišanima napisano je kako datiraju iz vremena oko 1.600 godine, što znači da su brojni od njih stari i po više od 415 godina. U Glamoču vjeruju kako se upravo na mezarju Kovačevci nalazi i mezar epskog junaka Rame Kovačine.

Do sada je u organizaciji akcije koju je sproveo Medžlis Islamske zajednice Glamoč u prvobitni položaj vraćeno na desetine nišana (bašluka), a uskoro je u planu nastavak tih aktivnosti s obzirom da se pretpostavlja da se na lokalitetu samo ovog mezarja nalazi još njih na stotine.

Interes za uključivanje u akciju iskazali su profesor Ali Gursel i studenti osmanistike sa Internacionalnog univerziteta (IUS) u Sarajevu koji će pomoći da se natpisi na nišanima prevedu s obzirom da su pisani staroosmanskim jezikom. Oni će biti uključeni i u akciju čišćenja, te podizanja nišana, odnosno vraćanja u prvobitne položaje. Nakon što se mezarje Kovačevci u potpunosti uredi bit će izrađena publikacija čija će promocija biti na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

Nišani begova, vojskovođa, imama... 

"Mi smo već nakon početka revitalizacije, odnosno pokušaja da očuvamo ono što se očuvati može sastali se sa odgovornim ljudima na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo predočili im šta radimo, šta planiramo da radimo i oni su iskazali želju i namjeru da nam pomognu u tim projektima. Mi smo u Glamoču bili granica Osmanskog carstva, i mi imamo na hiljade starih bašluka, ljudi koji su branili to Osmansko carstvo. Mislim da se tome treba dati veća pažnja. Mi radimo koliko je u našoj mogućnosti. Nastavit ćemo to raditi. To prelazi iz hobija u našu obavezu, ali očekujemo tu pomoć kako turskih vlasti tako i njihovih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini", rekao je Muhamed Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Glamoču.

Osim mezarja u Kovačevcima i ono na Radaslijama također, obiluje veoma značajnim nišanima. Osim grandioznih koji su pripadali begovskim porodicama tu su i oni na kojima se nalaze simboli sa sjekirama i oružjem. S obzirom da su stariji od 400 godina smatra se kako pripadaju akindžijama, jurišnim konjanicima koji su pripadali vojsci Malkoč-bega, koji je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine.

"Odgovorno tvrdim kada je u pitanju Glamoč inače, da tu postoje lokaliteti nemjerljivog značaja kako u estetskom smislu tako i u istorijskom smislu. Vidi se jedinstvena grandiozna veličina, dobar estetski urađen nišan. Ovakvih ili sličnih, ima njih i većih, možda i ljepših, imamo možda i na hiljade na području opštine Glamoč. Mi imamo sekciju koja se bavi zaštitom, revitalizacijom kulturno-historijskih dobara tipa ovih nišana, njihovim podizanjem, njihovom zaštitom. Specifično za Glamoč jeste da ih imamo jako puno, i da ih imamo jako velikih što svjedoči da su ovdje živjeli vrsni majstori u obradi kamena, jer dok je to tolika količina tih ostataka danas. Možemo samo zamisliti kako je to u to vrijeme samo izgledalo i koja je to bila vještina u pitanju, vrijeme kada nisu postojale mašine za obradu kamena, već je sve ručno klesan kamen", istakao je Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Značaj džamija Mehmeda Fatiha i Malkoč bega

Nakon što je Anadolu Agency objavila priču o vrijednim kulturno- historijskim spomenicima Bosne i Hercegovine koji se nalaze u Glamoču interesovanje javnosti, ali i potencijalnih organizacija koje imaju namjeru da se uključe u njihovu zaštitu je značajno poraslo. To potvrđuje i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

"Nakon što je Anadolu Agency uradila prethodni prilog odnosno nakon što ste osvijetlili tu priču o kulturno historijskom naslijeđu u Glamoču zainteresirali ste jednu širu publiku, čitalačku ali i druge medije, kao što su televizije, pa smo imali posjetu nedavno i iz TRT-a. Sa njima imamo preliminarni dogovor da uradimo jedan dokumentarni prilog o temi sveukupne kulturno-histroijske baštine iz Osmanskog perioda. U prvom redu ono što njih zanima je džamija sultana Mehmeda Fatiha. To je objekat na zaštićenoj graditeljskoj cjelini Stari grad, unutar zaštićene cjeline nacionalnog spomenika Tabija. To je jedna od 30 sultanskih džamija u BiH i možda jedina sultanska džamija koja trenutno nije obnovljena, koja čeka svoju obnovu i koja čeka da se ponovno uzdigne iz pepela", kaže Kovačević.

Navodi da je drugi lokalitet koji je zanimljiv TRT-u, lokalitet džamije Malkoč-bega u selu Malkočevci.

"Mi imamo podatke o džamiji Malkoč-bega, o njenim brojnim vakufima, sedam dućana, prihodima od 30.000 akči koje je imala. Da bi objasnili o čemu se radi najbolje je navesti da je primjerice imam u toku godine imao plaću oko 700 akči. To najbolje govori koliko je bio bogat taj vakuf. Tu su i brojni drugi hanovi, odmarališta, i brojni drugi objekti otomanske, islamske civilizacije na ovom području koji su protokom vremena, nebrigom vlasti i nebrigom sistema za njih propadali i došli u ovo stanje u kojem su sada i koje mi moramo da poduzimamo ono što možemo da bi ih zaštitili u skladu sa našim mogućnostima. Sve aktivnosti i procese koje mi radimo na ovom planu su volonterske prirode, dakle to radi grupica volontera, povratnika, koji žele da se ovo sačuva od zaborava", rekao je Kovačević.

O važnosti dvije džamije u Glamoču koje čekaju na obnovu džamije sultana Mehmeda Fatiha, poznatije i kao carske džamije, te džamije Malkoč-bega razgovarali smo i sa Muhamedom Dragolovčaninom, glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice u Glamoču. Efendija Dragolovčanin najavljuje kako će uskoro biti predat zahtjev Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da se džamija Malkoč-bega, odnosno lokalitet i cjelina na kojoj se nalazi proglasi nacionalnim spomenikom BiH.

Sa efendijom Dragolovčaninom razgovarali smo na lokalitetu Malkoč-begove džamije, odnosno u selu Malkočevci koje je i dobilo ime po Malkoč-begu. Kao svjedočanstvo postojanja ove iznimno važne džamije i danas stoji zid u okviru kojeg je sačuvan i njen izvorni mihrab.

"Lokalitet već duže vrijeme nije ne samo istraživan već nije posvećivana veća pažnja, a veoma je značajan za našu kulturno - historijsku baštinu. Naravno i za sve ono što smo u tim ranim periodima Osmanskog carstva imali na ovim prostorima. Džamija je napravljena u vrijeme Malkoč-bega, jednog od najhrabrijih ljudi Osmanskog carstva, komandanta akindžija koji je osvojio Beograd, osvojio Petrovaradin, pobijedio je u bici na Mohaču. Bio je dvije godine bosanski begler-beg, i smatramo da je napravljena u vrijeme njegovog begler begovanja u BiH 1565, odnosno 1566 godine. Ovo se može tretirati jednom od starijih džamija u Bosni i Hercegovini. Stoga je sam njen značaj, značaj koji joj mi treba da pridajemo mora da dobije veću pažnju. Ono što mi hoćemo da uradimo jeste da ovu džamiju predložimo Komisiji za očuvanje kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine da se proglasi nacionalnim spomenikom i naravno slijedom propisa i pravila ona se treba raditi onakva kakva je ustvari i bila u svom izvornom obliku koji mi pamtimo, odnosno koji ljudi pamte i koji mogu da prenesu arhitektama da urade projekat", naglasio je efendija Dragolovčanin.

Obilježavanje 490 godina institucionalnog islama u julu

Glavni imam u Glamoču kaže kako već duže vrijeme pokušavaju da skrenu pažnju "našoj braći u Turskoj i njihovim organizacijama koje djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine o značaju Glamoča kao mjesta koje je dugo vremena bila granica Osmanskog carstva i gdje se ustvari branilo Osmansko carstvo".

"Tako da pokušavamo da ih dovedemo ovdje, da im pokažemo i skrenemo pažnju, jer je ovo ipak, naša zajednička povijest, istorija i zajedno je moramo i čuvati. Mi ćemo naravno i u budućnosti, a i do sada smo to radili, kako kroz njihove organizacije pozvati i one koje se bave ponovnom izgradnjom kulturne baštine BiH, odnosno Osmansko-islamske kulturne baštine da ih pokušamo dovesti ovdje, da istražimo i da obnovimo ono što se da obnoviti", naveo je efendija Dragolovčanin.

Ističe da kada je u pitanju džamija sultana Mehmeda Fatiha da su uradili sve što je do njih: Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom, odnosno kompletan lokalitet tvrđave Tabija je proglašen nacionalnim spomenikom.

"Ono što smo mi mogli da uradimo jeste da pošaljemo zahtjev prema Odjelu Vlade Republike Turske za pomoć u obnovi kako Malkoč-begove tako i džamije u Gornjem gradu, odnosno Tabiji. To je džamija sultana Mehmeda Fatiha, odnosno džamija napravljena po njegovom fermanu. Stoga mi ove godine obilježavamo 490 godina institucionalnog islama u Bosni i Hercegovini, a to je ustvari vrijeme kada se 1526. godine prvi put se spominje asker imam, u tvrđavi Tabija, u džamiji o kojoj govorimo. Uzimamo taj period za početak institucionalnog islama, iako to nije ustvari početak postojanja i dolaska islama na ove prostore, jer tu je džamiju trebalo napraviti, odnosno sve je trebalo urediti da bi postojao asker imam. Naravno mi nećemo stvarati neku lažnu istoriju, nećemo stvarati neke lažne mitove, a uopće nam nije ni bitno da li će to biti 510 godina ili 490 godina. Nama je veoma bitno da je to jedan dug period gdje institucionalno živi islam na ovim prostorima", ocjenjuje efendija Dragolovčanin.

Manifestacija proslave 490 godina institucionalnog islama u Glamoču će se održati od 20. do 22. jula, a u sklopu manifestacije planirano je da se obilježi i deset godina od izgradnje prve povratničke džamije, Gradske džamije.

"Planirali smo jednu ne toliko glamuroznu manifestaciju, ali smo planirali da obuhvatimo sve ovo što mi imamo kroz određene naučne skupove, kroz historijska predavanja, o ovom kraju posebno kada se tiče Kliškog sandžaka kojemu je pripadao ovaj dio BiH. Naravno planirane su i druge manifestacije kulturnog karaktera, gdje bi smo našem narodu ukazali na značaj njihovog mjesta gdje su se rodili, živjeli i gdje su nažalost i mnogi otišli", rekao je efendija Dragolovčanin.

Nema razloga da budemo siromašni

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč Muhamed efendija Dragolovčanin uputio je i veoma značajnu poruku za budućnost.

"Mi danas obilazimo i gledamo sve one stvari koje su naša prošlost, koje su rezultat jednog vremena nedaća i prilika. Prilike su bile pa su se ovi objekti radili, nedaće su bile pa su se ovi objekti nestajali. Naravno učeći tu svoju istoriju mi moramo i da gledamo u budućnost. Imamo jedno mjesto gdje je kroz toliki dug period živio narod, egzistirao je na ovim prostorima. Danas imamo možda najmanje ljudi u Glamoču, gdje živi 3.000 stanovnika, a oni žive na jedan neprikladan način u smislu da teško ostvaruju svoju egzistenciju. Mi se moramo pored izučavanja svoje istorije gledati prilike i šanse kako unaprijediti život u ovom gradu. Koje su naše šanse i koje su naše prilike da unaprijedimo naš život, odnosno da obezbijedimo egzistenciju našim ljudima koji žive na ovom području? Glamoč je jedna od najvećih općina u BiH, dođu tri stanovnika na kilometru kvadratnom, Glamoč je općina koja posjeduje osam posto šumskog kapaciteta BiH, općima koja ima 18.000 hektara obradive zemlje prve klase, koju smo mi nedavno ispitivali sa agronomima i koja je možemo reći ekstra dobra zemlja za poljoprivredu. Glamoč kao jedna općina sa 3.000 stanovnika sa tolikim šumskim bogatstvom, sa tolikim prirodnim resursima ne treba da bude siromašna. Mislim da ne možemo više kriviti nikoga već nas same zašto ne iskoristimo tu priliku koju nam je samo Allah dž. š. dao", smatra efendija Dragolovčanin.

Inače, u Glamoču namjeravaju da izdaju monografiju koja će na jednom mjestu prikazati sve tragove osmanske kulture i tradicije na tom području.