Kako se odlaže radioaktivni otpad na Balkanu: Trgovska gora sa sobom nosi ozbiljne posljedice

Radioaktivni otpad na Balkanu već postoji na više lokacija, od Krškog u Sloveniji, preko skladišta u Srbiji, do drugih država regiona. Dok neke zemlje razvijaju dugoročna rešenja, druge se i dalje oslanjaju na privremeno skladištenje.

U međuvremenu, planovi za skladište na Trgovskoj gori otvorili su spor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i pokrenuli pitanja bezbednosti, uticaja na životnu sredinu i budućnosti upravljanja ovim otpadom, prenosi TRT.

Pitanje o radioaktivnom otpadu nije samo gdje će završiti danas, nego i danas i za 30, 50 i 100 godina.

Trending

Majstorija Zmaja: Pogledajte perfektnu asistenciju Esmira Bajraktarevića za vodstvo PSV-a

U Sloveniji, u Krškom, nuklearna elektrana radi još od 1983. godine i danas obezbjeđuje trećinu slovenačkih i petinu hrvatskih potreba za strujom. Iskorišteno nuklearno gorivo skladišti se u samoj elektrani, dok se nisko i srednje radioaktivni otpad čuva u skladištu Brinje kod Ljubljane. 

Tokom 2024. godine počelaje i izgradnja novog odlagališta kod Krškog, koje bi trebalo da zadovolji potrebe Slovenije u narednih 100 godina.

U Srbiji ne postoji odlagalište ovakvog otpada, već samo objekti za skladištenje i svi se nalaze na lokalitetu Vinča, u blizini Beograda. Tamo se čuva većinski otpad iz medicine i industrije.

Novi objekti projektovani su da takav otpad primaju narednih 40 godina, a za sada je iskorišteno manje od deset posto kapaciteta. Skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad postoje i u drugim državama poput Crne Gore, u Podgorici i u Sjevernoj Makedoniji u Petrovcu. 

Najveći spor vodi se između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hrvatska ima u planu da na Trgovskoj gori, lokalitetu koji graniči sa BiH, izgradi skladište za institucionalni radioaktivni otpad iz medicine, nauke i trgovine kao i dugoročno skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad iz elektrane Krško. 

Iz Hrvatskog fonda tvrde da se tu neće skladištiti utrošeno nuklearno gorivo i da je riječ o skladištu koje će tu biti oko 30 godina, nakon čega bi otpad trebalo da bude premješten u buduće odlagalište.

Ali iz BiH stižu idalje ozbiljne kritike. Stručnajci upozoravaju na blizinu rijeke Une i izvora pitke vode, kao i na to da prekogranično stanovništvo nije bilo uključeno u javne rasprave.

Ekspertni tim BiH već je podnio žalbe međunarodnim sudovima a pominje se i mogućnost tužbe protiv Hrvatske. 

U praksi dugotrajno riješenje odlaganja radioaktivnog otpada ni ne postoji. Stručnjaci pojašnjavaju da je potrebno 300 godina bezbjednog odlaganja da bi radioaktivnost spala na 0.01 nivoa bezbjednosti za daljnje odlaganje. 

Pitanje odlaganja ovakvog otpada je pitanje koje je mnogo duže od političkih mandata pa čak duže i od jednog vijeka.