Kako će kumovi podijeliti milijarde

Ideja o cestovnom povezivanju Sarajeva i Beograda autocestom ili brzom cestom stara je već nekoliko decenija. Na tom planu se nije ništa radilo, sve dok se u cijelu priču nije uključila Republika Turska i njen predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Prvi ozbiljniji razgovori o tome da se kvalitetnom i brzom saobraćajnicom spoje glavni gradovi Bosne i Hercegovine i Srbije održani su 2017. godine. Kako smo i navikli, odmah su se pojavili i prvi problemi, jer se bh. političari nisu mogli dogovoriti kuda će taj autoput ići. Kako je govorio tadašnji državni ministar prometa i komunikacija Ismir Jusko, na stolu je u “jednom trenutku bilo čak 16 prijedloga”, od čega je, kako je isticao, veliki broj bio “spiskova želja, a ne realnih prijedloga”.

No, glavna dilema bila je da li će autoput ići sjeverno preko Tuzle i Bijeljine ili južnije preko Višegrada. Dok su trajala lobiranja i kampanje za jednu ili drugu trasu, iz Turske dolazi rješenje – spremni su finansirati obje trase, iako je i do danas nepoznanica koliko će biti kreditnih sredstava, koliko bespovratnih, odnosno kako će se finansirati gradnja u BiH, piše Žurnal.info

Trending

Objavljen snimak "dječije igre" u Sarajevu, komentari: "Manje pucalo u ratu"

Dakle, početkom 2018. godine javnosti se definitivno predstavlja da će autoput i brza cesta na relaciji Sarajevo-Beograd ići dvjema rutama, u obliku prstena. Već tada se počelo licitirati u vezi s ukupnim troškovima izgradnje kompletnog autoputa, odnosno brze ceste – od 5,5 do 8 milijardi maraka.

U susjednoj Srbiji relativno su brzo počeli raditi na izgradnji. Već u oktobru 2019. položen je kamen temeljac u Sremskoj Rači, čime je svečano označen početak radova na autoputu Beograd-Sarajevo. Samom događaju prisustvovali su svi članovi Predsjedništva BiH, kao i predsjednici Srbije i Turske.

“Autoput Beograd-Sarajevo je projekt mira na Balkanu”, rekao je tom prilikom Erdogan.

Treba reći i kako je prije i poslije ovog događaja održano nekoliko sastanaka delegacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, te su zaključeni i određeni međudržavni sporazumi u vezi s projektom izgradnje autoputa i brze ceste.

Jedan od posljednjih sastanaka na kome se govorilo o ovom veoma važnom projektu održan je u martu ove godine, kada su članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik bili gosti turskom predsjedniku Erdoganu. Tom prilikom u Ankari je potpisan Sporazum o izgradnji autoputa Sarajevo-Beograd.

Dodik je nakon sastanka poslao optimistične poruke: „Očekivanja s naše strane su vezana za podršku u izgradnji autoputa Sarajevo-Beograd. Ko god je sumnjao u to do danas, sada treba biti siguran da će taj projekat biti realizovan.“

O ovom projektu govorilo se i na sastanku koji je održan prije nekoliko dana u Sarajevu. Međutim, osim brojnih sastanaka i potpisanih sporazuma, na terenu se ništa ne radi, a nisu poznati ni brojni drugi detalji.

Najbitnije, nije poznato kako će se finansirati gradnja. Osim što znamo da će projekt finansirati turska strana, nije poznato ko je tačno investitor, koji je način finansiranja, koji su uvjeti, da li je uvjet da isključivo turska firma „Tasyapi“ gradi autoput itd. Da su nepoznati ovi detalji priznao je prije nekoliko dana i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

No, kada je BiH u pitanju stvari idu dosta sporo, posebno u Federaciji. I pored optimističnih poruka, prije svih člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića koji je kazao da je „ostalo da parlament Turske ratificira sporazum i da se počne graditi autoput“, činjenica je da su konkretne radnje izvršene samo u Republici Srpskoj.

Naime, a kako je nedavno rečeno, sve pripremne radnje za gradnju 40-ak kilometara autoputa Brčko-Rača, prema Bijeljini, završene su, dok je eksproprijacija u završnoj fazi. No, i ovo predstavlja kašnjenje, jer je državni ministar prometa i komunikacija Vojin Mitrović krajem 2020. godine najavio da će se ova dionica početi graditi na proljeće 2021. godine.

Ako na sva neispunjena obećanja i najave dodamo političku krizu u BiH, krizu izazvanu pandemijom, te nedostatak vlastitih sredstava za gradnju, u narednom periodu teško je očekivati intenzivniju gradnju, kakvu jednim dijelom vidimo u Srbiji.

Još otkad se počelo ozbiljnije pričati o kvalitetnijem cestovnom povezivanju Sarajeva i Beograda, ekonomski stručnjaci jednoglasno su podržali ovu ideju koja je od koristi i za bosanskohercegovačku i za srbijansku stranu. Prije svega, očekivani efekt je povećanje obima vanjskotrgovinske razmjene između dviju zemalja, piše Žurnal.info

Osim povezivanja dviju država, od velike koristi bilo bi povezivanje autoputem ili brzom cestom regija unutar BiH, prije svega tuzlanske, jer privreda već odavno trpi zbog loše cestovne infrastrukture.

No, svoje interese u svemu ovome ima i Turska koja sigurno nije podržala ovaj projekt isključivo zbog prijateljskih veza Erdogana s Aleksandrom Vučićem ili kumovskih s porodicom Izetbegović.

Njihov interes dominantno je ekonomski. Nije nepoznanica da je Turska jedan od najvećih investitora u Srbiji, a najavljuju se i nove investicije u BiH, iako su one relativno skromne u odnosu na uloženi kapital u privredu našeg istočnog susjeda.

Analitičari su isticali kako je Zapadni Balkan važan za Tursku i zbog toga što tim putem ide kopnena veza Turske s EU, pa su im i zbog toga važne kvalitetne saobraćajnice na ovom području.

Drugi interes je, naravno, politički, jer turski predsjednik Erdogan namjerava ojačati tursku poziciju u ovom regionu, prije svega zbog pozicioniranja u dijalogu s EU.

Turska je u ovaj projekt, barem kada je riječ o Srbiji, ušla i s uvjetom da njihova kompanija bude izvođač radova. Riječ je o spomenutoj kompaniji „Tasyapi“, koja već izvodi radove u Srbiji, a koja će vjerovatno graditi najveći dio ili kompletan autoput Sarajevo-Beograd.

U tom kontekstu treba spomenuti ime Omara Musabegovića, kojeg su mediji predstavili kao prijatelja prijatelja i kuma kćerke Bakira Izetbegovića. On živi i radi u Beogradu, a zastupnik je upravo turske kompanije „Tasyapi“ u Beogradu.

Mediji u Srbiji su pisali da je Musabegović u 2019. godini priveden zbog sumnje da je primao mito prilikom angažovanja podizvođačke firme u poslovima izgradnje jeftinih stanova.

Kako se navodi, Musabegović je bio i član Nadzornog odbora u Privrednom društvu „ZGOP AD Novi Sad“ do augusta 2020. godine, a ovo preduzeće je tada dobilo poslove radova na sanaciji većine pruga u Srbiji. Dalje se ističe da je i zakonski zastupnik firme „Aksiom invest“ čija je djelatnost izgradnja puteva i autoputeva, a koja se vodi na istoj adresi kao i „Tasyapi“ u Beogradu.

Bh. mediji prenijeli su i da je Musabegović nekada bio suvlasnik poznatog sarajevskog kafića „Pravda“ u centru Sarajeva.