Ivan Begić traži ocjenu ustavnosti odluke CIK-a o izborima za predsjednika RS

2
Radiosarajevo.ba
Ivan Begić traži ocjenu ustavnosti odluke CIK-a o izborima za predsjednika RS
FOTO: Facebook / Ivan Begić

Ivan Begić, kandidat za potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda na prošlim izborima, podnio je Zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS.

Kako se navodi u Zahtjevu, CIK je odlukom o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS utvrdio da kandidat može biti isključivo iz reda srpskog naroda.

"Ovakva odluka predstavlja direktnu i očiglednu diskriminaciju, jer isključuje pirpadnike hrvatskog i bošnjačkog naroda, kao i ostale građane Bosne i Hercegovine. Podsjećam da su i 2007. godine, kada su raspisani prijevremeni izbori za predsjednika RS, izbori sprovedeni uz odredbu da kandidat može biti samo pripadnik srpskog naroda. Međutim, činjenica da je u prošlosti postojala slična praka ne može biti pravni osnov za njeno ponavljanje, jer je diskriminacija zabranjena Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama", naveo je između ostalog Begić u svom Zahtjevu, koji su objavile Nezavisne.

Pucnjava u Hrvatskoj: Muškarac ubio jednu ženu, drugu teško ranio

Pucnjava u Hrvatskoj: Muškarac ubio jednu ženu, drugu teško ranio

Inače, i na samoj sjednici CIK-a na kojoj se donosila odluka o prijevremenim izborima za predsjednika RS vođena je rasprava po ovom pitanju, odnosno o tome treba li ili ne treba omogućiti pripadnicima i drugih narodima osim srpskog da se kandiduju za predsjednika RS.

Irena Hadžiabdić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH i Željko Bakalar, član CIK-a glasali su protiv odluke o raspisivanju prijevremenih izbora upravo iz razloga što je njome onemogućeno da se na izbore za predsjednika RS kandiduju pripadnici drugih naroda.

CIK BiH odlučio: Prijevremeni izbori u RS-u 23. novembra; Hadžiabdić i Bakalar glasali protiv

CIK BiH odlučio: Prijevremeni izbori u RS-u 23. novembra; Hadžiabdić i Bakalar glasali protiv

Tokom rasprave na sjednici CIK-a bilo je argumenata za i protiv toga da se i drugim narodima omogući kandidovanje, ali je zaključak na kraju bio da je Izborni zakon po tom pitanju nedorečen.

Hipotetički, ako bi kojim slučajem kandidat za predsjednika RS iz reda hrvatskog ili bošnjačkog naroda pobijedio na izborima, u tom slučaju ne bi mogao preuzeti dužnost s obzirom da već imamo potpredsjednike iz reda ta dva naroda. U Ustavu RS jasno piše da "predsjednik ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije