Pandemija / Imunolog pojašnjava: Ako mutacije budu veće, vakcina se mora modelirati

12. 02. 2021. u 12:38:00 Fena

Shares: 8

Imunolog Jasenko Karamehić ističe da su mutacije prirodne osobine u evoluciji jednog virusa i obaveza nauke je da ga prati.

"Ne mora svaka mutacija biti opasna za čovjeka, može biti opasna i za opstanak virusa. Osnovno je da se prati, vidi da li je patogeni učinak virusa veći", kazao je prof. dr. Karamehić za Fenu.

Ističe vakcine kao mogućnost da se suzbiju te mutacije virusa. Ako su mutacije manje (kao dosad) onda su aktuelne vrste vakcina, sudeći po tvrdnjama proizvođača, dosta učikovite i efikasne.

"Ako mutacije budu i veće, vakcina se mora modelirati (kao što je to u slučaju gripe), prilagoditi zaštiti i od tog novog soja virusa. Savremenoj farmaceutskoj industriji nije problem to uraditi, da sadašnje vakcine postanu učinkovite i za nove sojeve virusa", kaže.

Za soj britanskog virusa, evidentiran i u Bosni i Hercegovini, kaže da je u medicini poznat još od septembra prošle godine kad je otkriven u Kentu (Velika Britanija). Britanski znanstvenici dobro su ga, kaže, proučili i ustanovili da se brže širi, u prosjeku za 30 do 50 posto.

"Samim tim povećava se i pritisak na zdravstveni sistem, ima više hospitalizacija. Po statistici, više pacijenata završi i na respiratoru, a više ih i umire", istaknuo je.

Smatra se, kaže, da taj soj virusa ne pogoršava mnogo kliničku sliku, po osobinama je sličan virusu Covid - 19 SARS 2.

Podsjeća da postoji još i južnoafrički soj za koji kaže da je zasad najopasniji, a ranije se spominjao i tzv. brazilski i japanski soj.

Za britanski soj virusa prof. Karamehić još kaže da ima mutacije na S proteinu (šiljak na virusu Covid - 19 SARS 2). To bi trebalo da znači da se može otkriti PCR testovima koji su pravljeni da mogu otkriti više različitih genoma na istom virusu tako da ako se na jednom genomu dogodi manja mutacija neće se virus mnogo promijeniti, da se ne bi mogao detektirati sadašnjom tehnologijom PCR testova.

"Ne može se otkriti njegova struktura aminokiselina, koja se radi sekvencioniranjem. A uopštena metoda otkrivanja virusa jesu PCR testovi, odnosno u praćenju bolesti serološki testovi", naglasio je.

Profesor Karamehić podsjeća da je Velika Britanija uvela strože epidemiološko-imunološke i profilaktičke mjere, kad su otkrili novi soj virusa. Vodeći su, kaže, po broju vakcinisanih građana. Cilj im je kao i EU do sredine ljeta postići kolektivni imunitet, zaustaviti pandemiju.

Smatraju, a pokazalo se kaže i tačnim, da mehanička zaštita (maska, rukavice, lična higijena, fizička distanca…) ima određeni učinak, a da je vakcinacija najbolji način zaštite od svih sojeva virusa, njihovih podsojeva koji su ili će mutirati.

"Mutacije i nastaju jer se virus bori da preživi, da ga ne mogu prepoznati odnosno uništiti",naglasio je.

Profesor Karamehić podsjeća da kolektivni imunitet jako smanjuje manevarski prostor virusa, a postiže se kad se vakcinišu dvije trećine stanovništva.

"Zabrinjavajuće je što nosioci vlasti u BiH nisu dosad nabavili vakcine. Ako se nastavi ovim tempom, ući ćemo i u narednu godinu sa ovim problem koji destruira kompletno društvo, u svim segmentima. Mnogo ljudi obolijeva i umire, privreda je destruirana", naglasio je.

Po njegovim riječima, američki univerzitet Bosnu i Hercegovinu stavio je na sedmo mjesto u svijetu po broju umrlih od posljedica virusa korona, sa incidencom od 3,12 posto na 100.000 stanovnika. Iza BiH su npr. Sjeverna Makedonija (2,2), Slovenija (1.96), Hrvatska (1,43), Crna Gora (1,4), dok Srbija ima 0,88 umrlih od posljedica virusa korona na 100.000 stanovnika.

Po mišljenju prof. Karamehića stanovništvo u BiH prilično je usvojilo epidemiološke mjere, ali je ipak potrebno još raditi na dodatnom povećanju nivoa svijesti da bi broj inficiranih samim tim i umrlih bio što manji.

Profesor Karamehić ranije je preporučio da za Bosnu i Hercegovinu treba nabaviti vakcinu koja je sa istog podneblja odnosno kontinenta jer se najviše ispituje na stanovništvu tog kontinenta i tih država. Pohvalio je tad svjetske medicinare i smatra fantastičnim uspjehom da se za šest do osam mjeseci napravi vakcina za koju je u normalnim uvjetima potrebno deset i više godina.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (1)