Hadžikadunić: Ukrajina nije krajnji cilj Putina, tamo se brani liberalni poredak

Bojim da krajnji cilj Putina nije Ukrajina, izjavio je za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Emir Hadžikadunić, ekspert u oblasti međunarodnih odnosa, profesor na SSST-u i bivši bh. ambasador u povodu početka ruske invazije na Ukrajinu jutros rano po našem vremenu.

„Nije bila ni secesija Južne Osetije, Abhazije i Donbasa ili aneksija Krima. Sve su to samo prolazne stanice ka Evropi bez kolektivne sigurnosti. Rusija je sistemska sila i teži strukturalnim promjenama evropske sigurnosne arhitekture. Zato su moguće refleksije ruske invazije na Ukrajinu potencijalno mnogo šire od same Ukrajine. Ova invazija potkopava temelje koji su bili garancija za 30 godina posthladnnoratovskog mira u integriranoj Evropi i 75 godina stabilnosti u Zapadnoj Evropi“, izjavio je profesor Hadžikadunić za portal Radiosarajevo.ba.

U ruskoj viziji evropske sigurnosti, smatra on, nema mjesta za NATO, unutar kojeg prvi susjedi uživaju liberalni poredak i kolektivnu zaštitu.

Trending

Traži se osoba sa video snimka: Sarajlija otišao po dijete u džamiju, pa mu neko ukrao cipele

"Države koje su geografski bliže Rusiji, trebaju biti podređene volji jednog čovjeka, isključivo u zoni ruske odgovornosti. Ako kojim slučajem Rusija ovlada Ukrajinom, ako se potkopaju euroatlantski temelji, sljedeća na listi može biti Estonija, Latvija ili Litvanija. Nakon toga ni Balkan neće biti toliko daleko“, dodao je.

Upozorio je kako „Rusija tako vraća historijski sat unazad“.

„Ono što bi moglo nastati kao poredak kojeg preferira Kremlj najviše bi ličilo na Evropu pred Prvi svjetski rat, multipolarnu Evropu bez američkih sigurnosnih garancija, balkaniziranu Evropu u kojoj su evropske države okrenute svojim primordijalnim strahovima. Nažalost, Ukrajina ne uživa protekciju NATO-a članom 5., a brani evropski liberalni poredak na njegovom braniku, kao i svoje pravo izbora“, rekao je.

On smatra da će ta država “vjerovatno prepuštena brutalnoj sili jer veliki rade šta žele, a slabiji trpe što moraju“.

„Ostaje nada da će Ukrajina biti dovoljna jaka da odbrani svoju slobodu, kao i da će izolacija Moskve od strane Brisela i Washingtona biti dovoljno snažna da prisili Putina da promjeni svoje prioritete. Ako se to ne desi, neka je cijeloj Evropi Bog dragi na pomoći“, zaključio je profesor Hadžikadunić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.