Dr. Hadžikadunić: Prtljag koji Dodik donosi iz Rusije može biti napunjen 'dinamitom'

4
Piše: Faruk Vele
Dr. Hadžikadunić: Prtljag koji Dodik donosi iz Rusije može biti napunjen 'dinamitom'
FOTO: Facebook / Emir Hadžikadunić

Vladimir Putin sastao u Kremlju sa Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH, potvrdio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Peskov je dodao da je to bio "privatni sastanak u Kremlju", ocjenjujući da je, ipak, bio koristan. On je pojasnio da Kremlj ne saopćava o svim sastancima Putina, pa zbog toga, po njegovim rijčima, nije bilo saopćenja iz Kremlja.

Vijest o susretu Dodika i Putina ranije danas je izazvala niz kontroverzi jer ruske vlasti nisu komunicirale sastanak, tamošnji mediji, također, nisu izvijestili o susretu, niti je objavljena zvanična fotografija sa susreta. No, Peskov je donekle riješio nedoumice oko ovog susreta.

Dodik je izjavio da je ustavna pozicija nadležnosti bh. entiteta RS interesirala predsjednika Ruske Federacije.

"On je bio pripremljen i ispravno upoznat sa razvojem situacije. Na nama je da kažemo hoćemo li to da trpimo i verifikujemo, ili da kažemo da hoćemo novi dogovor i da nećemo to uopšte da prihvatimo", rekao je Dodik za RTRS.

Šta ovaj susret znači u kontekstu domaćih i posebno međunarodnih, tj. geopolitičkih odnosa za Radiosarajevo.ba govori prof. dr. Emir Hadžikadunić.

Hadžikadunić je doktorirao u oblasti međunarodnih odnosa, magistrirao Ljudska prava i demokratiju u okviru regionalnog interdisciplinarnog programa Univerziteta u Sarajevu/ Univerziteta u Bolonji, a diplomirao je Komunikologiju na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru.

Napisao knjige "Od Dejtona do Brisela" (2005.) i "Zašto Iran"  (2013.). Obnašao dužnost ambasadora BiH u Iranu i Maleziji. Angažiran je na sarajevskom SSST-u.

Zašto se Putin i Dodik nisu fotografirali?

Komentirajući, na početku, to što se Dodik nije fotografirao sa Putinom profesor Hadžikadunić ističe da je u međunarodnim odnosima, diplomatiji, percepcija mnogo važnija od stvarnosti.

"Možda se nisu ni sreli, možda su imali samo virtuelni razgovor… Sve je to manje važno od percepcije da je Dodik bio u Moskvi kod Putina. Samo se to pika", priča Hadžikadunić.

Dodik je, također, izjavio da "što se mene tiče, ja se vraćam sa prtljagom koji je daleko veći nego što sam očekivao da ću ponijeti odavde". O kakvom prtljagu Dodik govori?

Iscrtavanje novih granica

Odgovarajući na ovo pitanje Hadžikadunić nas podsjeća da je "Bosna i Hercegovina je svojom geografijom duboko unutar euroatlantskog sistema odbrane".

"Drugim riječima, BiH je geopolitička pozadina, a tamo u pravilu nema mnogo vojske. U svakoj pozadini, kazano vojnom terminologijom, izvode se diverzije. Dakle, prtljag kojeg Milorad Dodik donosi nazad u BiH može biti samo napunjen "dinamitom" za nastavak "diverzantskih" akcija u dubokoj pozadini NATO saveza", te dodaje:

"Iz vizure jednog "diverzanta" sa visokom političkom legitimacijom, ovakvo ponašanje nije nimalo iracionalno, nego je sistemskog karaktera i oslikava objektivnu stvarnost današnjeg vremena, kao i (geo)političkog okvira bh. egzistencijalne drame, koja je također balkanska drama, a može lako prerasti u širu evropsku dramu, ako bi na dnevni red ponovo došla velika pitanja, od iscrtavanja novih granica, do krvi i tla"

Osvrćući se na Dodikov stav da je pristup predsjednika Putina "blizu je realnog života, za razliku od imaginacije koju često dobijamo sa Zapada", dr. Hadžikadunić je istakao kako, također, "trebamo konačno shvatiti da Milorad Dodik govori jezikom političkog realizma".

"Za njega je liberalni, institucionalni ili euroatlanski Zapad, kao i poredak kolektivne sigurnosti, vladavine prava, obična iluzija. U njegovom rivalstvu sa tim silama imaginacije, on ozbiljno računa na podršku suprotstavljenih sistemskih sila, prije svega Rusije, koja svakako odgovara njegovom svjetonazoru i koja traži ljude poput njega radi vlastitog interesa", smatra sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Emir Hadžikadunić - undefined

FOTO: Facebook: Emir Hadžikadunić

Dodik je, veli, također već ukalkulirao da je EU podijeljena, "da je politički patuljak, da nema kapacitet da rješava krize, da se polako ali sigurno vraća svojim primordijalnim strahovima".

"Da su njegovi evropski sagovornici poput Orbana, Milanovića ili Janše više po mjeri autokratskih hegemona u Moskvi, a manje po mjeri liberalnih sila. Da će Evropa zahvaćena novim valom nacionalizma, populizma, islamofobije, odnosno logike koja je omeđena politikom krvi i tla, na koncu postati multipolarna, a da će jedan od tih polova biti zamišljeni prostor 'srpskog sveta'", ocijenio je.

Objašnjavajući šta je "stvarni interes Rusije u BiH" Hadžikadunić ističe da Rusija ne želi imati američke saveznike na svojoj granici, niti američku vojsku stacioniranu kod svojih susjeda.

"Rusija zato urušava postojeći euroatlantski poredak i razbija njegov kolektivni centar odlučivanja u Briselu na njegove sastavne polove od Berlina, Pariza, Londona, Ankare… Želi također izbrisati njegov mehanizam kolektivne sigurnosti makar samo među državama centralne i istočne Evrope koje su nekada pripadale Varšavskom paktu. U ruskoj viziji evropske sigurnosne arhitekture, dakle, nema mjesta za NATO savez, unutar kojeg mali i slabašni susjedi Ruske Federacije, poput Estonije, Latvije ili Litvanije, uživaju kolektivnu zaštitu i prosperitet. Prema real-političkoj koncepciji Vladimira Putina, države koje su geografski bliže Rusiji, trebaju biti isključivo u zoni ruske odgovornosti, a ne američke ili euroatlantske", rekao je on. 

Milanović se samokandidira za pijuna Moskve

Ipak, BiH nije primarno u toj zoni ruske odgovornosti, ali, kako veli sagovrnik portala Radiosarajevo.ba, može poslužiti za opću rusku stvar.

"Ovakva kakva jeste, BiH omogućava Moskvi da djeluje ofanzivno, da podriva evroatlansku zonu odgovornosti. Ako je u slučaju Gruzije (2008.) ili Ukrajine (2014.), Rusija djelovala defanzivno, kako kažu neki američki profesori strukturalnog realizma, onda je njeno ponašanje unutar BiH duboka penetracija iza istočnih granica NATO-a. Moskva je strpljivo tražila izvođače svojih radova koji će ometati SAD, EU, dok su isti zaokupljeni strateškim pitanjima na istočnom frontu, gdje se  okuplja desetine giljade vojnika, prije svega na granici Ukrajine, a sutra moguće uz granice Litvanije, Latvije ili Estronije. Jednog je pronašla u Miloradu Dodiku, drugog u Orbanu, trećeg u Janši, a naivni Milanović se također samokandidira za ruskog pijuna na šahovskoj tabli Balkana", ocijenio je ovaj ekspert.

Mnoge zanima i to da li Sjedinjene Američke Države kalkuliraju u slučaju Bosne i Hercegovine i šta zapravo danas gledamo da domaćoj i međunarodnoj političkoj sceni u kontekstu naše zemlje. Dr. Hadžikadunić to ovako vidi:

"U sigurnosnom smislu, BiH je ostavljena kao ničija zemlja na periferiji evropskih ili euroatlantskih integracija tolike godine jer je duboko unutar sigurnosnog kišobrana NATO-a. Drugim riječima, BiH sa svim svojim problematičnim atributima nije prioritet jer nije prva linija odbrane Zapada. Drugim riječima, sve dok su američki i vojnici drugih članica NATO-a zajedno u Litvaniji, Latviji ili Estoniji u kolektivnoj zaštiti svojih saveznika, BiH kao ranjiva tačka Balkana manje je ugrožena od ozbiljnih eskalacija", rekao je.

Je li nam namijenjena sudbina Libije?

Zato prvu liniju njene odbrane trenutno održava potkapacitirana misija EUFOR-a.

"Povremena demonstracija sile američkih borbenih aviona F-16, poput obuke Oružanih snaga BiH za blisku zračnu podršku, koju smo vidjeli krajem 2020, dio je iste strategije odvraćanja. Slična je situacija na diplomatskom planu pošto bh. probleme tretiraju nižerangirani američki dužnosnici za razliku od Rusije koja je to digla na najviši mogući nivo. Iz američke vizure, jedna borbena eskadrila američkih aviona iz NATO-ove zračne baze u italijanskom Avianu može lako riješiti slučaj lokalne pobune u BiH", smatra dr. Hadžikadunić.

Međutim, svaka sigurnost je poput kisika, kako reče ugledni američki profesor Joseph S. Nye, skloni ste ga ne primijetiti dok ga ne izgubite.

"Ozbiljan problem za BiH će nastati ako američka dominacija u Evropi postane upitna. U odsustvu strategije odvraćanja, kakvu nudi SAD, balkanski region bi mogao završiti kao periferna zona u kojoj je sigurnost deficitarna, poput današnje sjeverne Afrike, a BiH bi mogla sve više ličiti na Libiju, koja je podijeljena između državne vlasti sa sjedištem u Tripoliju, koju priznaje UN, a brani Turska, i odmetničke falange u Bengaziju, koja uživa podršku Rusije i susjednog Egipta", zaključio je dr. Hadžikadunić.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (4)

/ Povezano

/ Najnovije