Europski sud objasnio zašto je srušio presudu u slučaju "Slaven Kovačević'

U srijedu, 25. juna, je na javnoj raspravi održanoj u Zgradi za ljudska prava u Strasbourgu, Europski sud za ljudska prava objavio operativne odredbe (zaključke) svoje presude u predmetu 'Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'.

Predmet se odnosio na tvrdnju podnosioca zahtjeva da su uslovi primjenjivi na izbore za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i za Predsjedništvo BiH diskriminatorni prema njemu i da su mu onemogućili da glasa za kandidate po vlastitom izboru na izborima 2022. godine.

"Sud je usvojio prigovor Vlade o neprihvatljivosti zahtjeva uz obrazloženje da je podnosilac zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu člana 35. stav 3. (a) Evropske konvencije o ljudskim pravima, te da nije imao status žrtve u smislu člana 14. Konvencije, u vezi sa članom 3. Protokola broj 1 uz Konvenciju i članom 1. Protokola broj 12", saopšteno je.

Trending

Direktorica TV Slovenije: "Ne možemo stajati na istoj pozornici sa zemljom koja čini genocid u Gazi"

Cjelokupan tekst presude Velikog vijeća biće objavljen naknadno, a strane u postupku i javnost će blagovremeno biti obaviješteni o datumu objave.

Osnovne činjenice

Podnosilac zahtjeva, Slaven Kovačević, je državljanin Bosne i Hercegovine i Hrvatske, rođen 1972. godine. Po zanimanju je politički analitičar i savjetnik člana Predsjedništva BiH.

Ustav BiH proistekao je iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine (Dejtonski sporazum), kojim je okončan rat vođen od 1992. do 1995. godine. Od tada je BiH sastavljena od dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – te Distrikta Brčko, koji pripada objema.

Ustav pravi razliku između različitih kategorija stanovništva: "konstitutivnih naroda" (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i "Ostalih i građana BiH" (pripadnika manjina i onih koji se ne izjašnjavaju etnički). Nema objektivnih kriterija kao što su jezik ili religija za utvrđivanje etničke pripadnosti – osoba to sama određuje.

Ustav uspostavlja sistem podjele vlasti među konstitutivnim narodima. Na primjer, drugi dom Parlamenta BiH – Dom naroda – čini pet Bošnjaka i pet Hrvata iz Federacije, te pet Srba iz Republike Srpske. Predsjedništvo BiH čine tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije te jedan Srbin iz RS-a.

Samo osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda mogu se kandidovati za Dom naroda i Predsjedništvo. Također, samo birači koji žive u RS-u mogu učestvovati u izboru ili imenovanju srpskih članova Doma naroda (posredno) i Predsjedništva (direktno), dok birači iz Federacije mogu birati bošnjačke i hrvatske članove.

Nasuprot tome, za izbore za Predstavnički dom (prvi dom Parlamenta BiH) ne postoje etnički uslovi.

Predmet žalbe, postupak i sastav Suda

Zahtjev je podnesen Evropskom sudu za ljudska prava 30. augusta 2022. godine.

Pozivajući se na član 14 (zabrana diskriminacije) Evropske konvencije u vezi sa članom 3. Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore), kao i na član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije), Kovačević je tvrdio da je diskriminisan zbog teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na izbore za Dom naroda i Predsjedništvo BiH, jer mu je onemogućeno da glasa za kandidate po svom izboru na općim izborima u oktobru 2022. Također je podnio i druge žalbe na osnovu člana 3. Protokola br. 1 (samostalno i/ili u vezi sa članom 14), te na osnovu članova 13 (pravo na djelotvoran pravni lijek) i 17 (zabrana zloupotrebe prava).

U presudi od 29. augusta 2023., Sud je, većinom od 6 glasova prema 1, zaključio da je došlo do kršenja člana 1. Protokola br. 12, zbog toga što Kovačević nije bio stvarno zastupljen u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.

Sud je također odlučio da nema potrebe da razmatra prihvatljivost ili meritum Kovačevićeve žalbe u vezi sa sastavom Doma naroda prema članu 14 Konvencije u vezi sa članom 3. Protokola br. 1. Preostali dijelovi žalbi su jednoglasno proglašeni neprihvatljivim.

Na zahtjev Vlade BiH, 14. decembra 2023. godine, predmet je upućen Velikom vijeću Suda.

Vlada Hrvatske i Visoki predstavnik za BiH su dobili dozvolu da učestvuju u pisanom i usmenom postupku kao treće strane, u skladu sa članom 36 stav 1 i 2 Konvencije i pravilima 44 § 1 i § 3 Poslovnika Suda.