Čolo odgovara Čoviću: Venecijanska komisija ne podržava etničke izborne jedinice

Nakon što je lider Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Dragan Čović danas izjavio da je Venecijskanska komisija podržala koncept ponuđene dvije izborne jedinice, odnosno dvije liste u Federaciji BiH, članica pregovaračkog tima Stranke demokratske akcije i članica Predsjedništva ove stranke Alma Čolo, izjavila je za portal Radiosarajevo.ba kako takva rješenja temeljena na etničkim kriterijima - nisu prihvatljiva. 

Šta je kazala Venecijanska komisija

"Nama je Venecijanska komisija kazala da izborne jedinice same po sebi nisu sporne, ali da, ukoliko su zasnovane na etničkim kriterijima, ne dolaze u obzir i da nisu u skladu sa demokratskim standardima! HDZ BiH insistira na izbornim jedinicama koje bi imale određeni etnički kriterij. U ranijim prijedlozima su predlagali dvije izborne jedinice bazirane upravo na etničkim kriterijima", komentira Čolo.

Trending

Brza reakcija i hapšenja nakon ubistva rabina: 'Odbacujemo ekstremizam i fanaticizam'

Dodaje da su naknadno predlagali tri izborna područja.

"Jedno izborno područje naseljeno bošnjačkim stanovništvom koje bi bilo označeno kao područje "A", u kojima dvije trećine minimalno bošnjačkog stanovništva. Drugo izborno područje "B", gdje ima dvije trećine hrvatskog stanovništvo. I treće izborno područje "C", koje je mješovito. To mi nismo u kasnijim pregovorima prihvatili", pojasnila je.

Konkretno u pogledu pregovora u Neumu podvukla je kako su neka mišljenja predstavnice Venecijskanske komisije jedni stavili na jedan, a drugi na drugi način.

Kako su danas prenijeli mediji, nastavak "neumskih pregovora", odnosno novi sastanak lidera političkih stranaka o ograničenim izbornim i ustavnim reformama bit će održan u četvrtak.

Čolo je istakla da nije dobila poziv za ovaj sastanak.

"Ja sam skeptična kada je u pitanu udovoljavanje HDZ-ovim zahtjevima, jer su previše radikalni, a s obzirom da ti zahtjevi i dalje zagovaraju etnički koncept koji bi u Izbornom zakonu i Ustavu zadržao konstitutivne narode, naziv konstitutivnih naroda, što nije u skladu sa presudama suda iz Strazbura", rekla je Čolo uoči sastanka.

Nejednaka vrijednost glasa

Smatra da su zahtjevi HDZ maksimalistički.

"Oni su usmjereni na Dom naroda Parlamenta FBiH gdje iz određenih kantona ne bi dolazili uopšte Hrvati da budu izabrani u Dom naroda FBiH, ukoliko u tim kantonima nema pet posto hrvatskog stanovništva. To su zahtjevi koji su zasnovani na tom etno-teritorijalnom principu koji bi ustvari zakovao postojeće stanje u Ustavu, čak bi radikalizirao ono što je sada propisano ustavnim odredbama i odredbama Izbornog zakona", tvrdi ona.

Komentirajući mogućnost blokade izbora koju je HDZBiH nagovijestio, koja je, na koncu, ovih dana spominjana i u Saboru RH, Čolo je potvrdila da HDZ BiH može bojkotirati izbore ukoliko se njihov zahtjev ne ispuni.

"Mogu da ne izađu na izbore. Može se desiti da nemamo konstituiranu vlast na nivou kantonalnih skupština, gdje je njihov narod dominantan, i onda nema delegata Domu naroda FBiH. Ne može se konstituisati Dom naroda, ne može se izvesti izvršna vlast, predsjednik i potpredsjednici, ne može se imenovati Vlada FBiH, i to može zakočiti procese u FBiH", pojasnila je Čolo za Radiosarajevo.ba.

Na pitanje da li misli da je riječ o bojkotu ili blokadi putem Vijeća ministara BiH.

"Sve je trenutno u svojevrsnoj blokadi. Ima nekih naznaka da bi se blokada mogla otkloniti, poslanici iz RS-a su bili na posljednjoj sjednici. Međutim, pustili su rješenje koje ne vjerujem da je prihvatljivo sa pozicije SDA, ali i drugih stranaka koje se po njima naziva "zakon o zloupotrebi pojma genocid". Hrvati ako bojkotuju izbore, ne samo da mogu blokirati FBiH nego što se može desiti ako nije formiran Dom naroda FBiH neće se moći birati delegati Dom naroda BiH", smatra ona, te zaključuje:

"Ako nemate drugog doma u državi, ne može ni zakonodavni pravni proces na nivou države da se odvija adekvatno. Postoje opasnosti. Svi koji blokiraju rad institucija trebaju biti sakcionisani da odgovaraju za blokadu. Niko ne bira poslanike u parlamenta da primaju velike plaće, a da ne rade. To nijedan građanin ne može odobriti".