Christian Schmidt: 'BiH je sami centar Evrope. Garant RS nije Milorad Dodik - već ja'

11
Radiosarajevo.ba
Christian Schmidt: 'BiH je sami centar Evrope. Garant RS nije Milorad Dodik - već ja'
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba / Christian Schmidt

Sam sebi postavljam pitanje šta to slave Vučić i Dodik. Ne postoji način za bilo kakvu vrstu disolucije. Ako dođe do bilo kakve blokade institucija BiH, može doći do posljedica koje im se neće svidjeti, Dodiku poručujem nema razdvajanja, kaže u intervjuu za Mrežu Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.

Schmidt govori o negatorima, sigurnosti i miru, Ustavnom sudu, državnoj i federalnoj vlasti, ali i o gašenju signala Federalnoj televiziji i problemu zvani javni servisi.

Mreža: Gospodine Schmidt, s obzirom na cjelokupnu situaciju u našoj zemlji, jeste li zabrinuti za mir i sigurnost u Bosni i Hercegovinu?

Nije do Crne Gore, i u Albaniji je nestalo struje: Evo gdje je kvar počeo

Nije do Crne Gore, i u Albaniji je nestalo struje: Evo gdje je kvar počeo

Schmidt: Rekao bih da je situacija pod kontrolom, ne vidim neku trenutnu prijetnju što se tiče mira. Ljudi žele da žive mirno ovdje. Ne znam da li svaka izjava koju čujemo od političara pomaže bilo kome da uradimo pravu stvar. Dakle, stabilnost Bosne i Hercegovine je tu i mislim da ne možemo imati stabilnost bez međunarodnog prisustva, bez stranaca, bez neke vrste da tako kažem garancije mnogih ljudi koji vode računa o svemu tome. Međutim, na kraju krajeva, ljudi Bosne i Hercegovine o  tome moraju odlučivati sami. Moramo svi shvatiti da ova zemlja mora biti zemlja u kojoj nema diskriminacije da svako ima pravo da živi u toj zemlji i da moramo ostati zajedno. Ne postoji način za bilo kakvu vrstu disolucije.

Mreža: Zakazali ste jače prisustvo međunarodne zajednice ovdje u Bosni i Hercegovine? Zbog čega jače prisustvo i druga stvar da li PIC prati situaciju u Bosni i Hercegovini i da li ste oprezni?

Schmidt pozdravio usvajanje Rezolucije: Ovo nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili RS-a

Schmidt pozdravio usvajanje Rezolucije: Ovo nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili RS-a

Schimdt: Definitivno sam za snažnije prisustvo međunarodne zajednice, ne u smislu vojnih jedinica nego, prvo da kažem politički gledano, postoji potreba da se u regionu posveti više pažnje. Ovo je ključni region u Evropi, ovo je ključni region gdje vidimo da postoje strateški interesi i mislim da je prije svega to u interesu i međunarodne zajednice i Evropske unije. Isto tako, ovo nije stražnje dvorište Evrope, ovo je sami centar Evrope i ja sam uputio jedan apel, odnosno narodnog mjeseca ću također izvijestiti i UN, za nekih tri četiri sedmice na jednoj konferenciji.

Izvijestit ću o potrebi održavanja prisustva ovdje, ne u smislu pojačavanja i povećanja broja snaga, nego da svi znamo da u ovom regionu ukoliko se počne razgovarati o secesiji u drugim područjima odmah se pojave problemi, u susjednim zemljama, i mislim da to ne želimo. To je nešto na čemu moramo raditi u vremenu koje je pred nama i idemo sada u vrijeme kada razgovaramo o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji odnosno u integraciji. To je ta poruka i to je poruka nade. Prema tome moramo biti vrlo jasni ukoliko bilo ko želi da ima dvije zakonodavne strukture koje koegzistiraju jedna pored druge, onda moramo, ukoliko bude potrebno, ići protiv toga.

Vidimo postoji taj zakon o stranim agentima, to su stvari koje se događaju recimo u Moskvi i neke zemlje donose takvu vrstu zakona, međutim, ja bih hitno savjetovao da oni koji glasaju o takvoj vrsti zakona u Rs da ne bi trebali ići tim putem. To nije dobar put, to nije način koji ih približava više tekovini Evropske unije i njenim standardima, nego ih može odvesti dalje, kao što je rekla Evropska unija, dalje od članstva u Evropskoj uniji.

Mreža:Ako usvoje taj zakon, hoćete li reagovati?

Schmidt: Taj zakon u Narodnoj skupštini Rs još nije donesen, nešto je odgođeno i ponekad je odgađanje pametan način da se više ne nastavi raditi na tome i nadam se da to tumačim na pravi način. Ovo nije vrijeme za antidemokratske inicijative, ovo je vrijeme kada po mom mišljenju bilo da se radi o Ustavnom sudu, bilo da se radi o Evropskoj uniji, OSCE-u ili mom uredu, mi možemo uvijek dati komentar i odgovoriti na takve pokušaje.

Mreža: Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je na Generalnoj skupštini UN-a. Nakon te Rezolucije vidjeli smo slavlje negatora, Vučića i Dodika. Šta oni to slave?

Schmidt: Nažalost, ne mogu dati odgovor na to pitanje. Postavljam ga i sam sebi, rekao sam nekim ljudima koji imaju odgovornost u Srbiji, šta dan poslije, šta rade dan poslije toga. Poricati genocid, to nije politička pozicija, to je samo jedan teret, politički teret. Ja bi sugerisao tim ljudima da se malo ohladimo, prođemo kroz tu jednu fazu hlađenja i da onda znamo da ima dosta retorike, da će biti dosta sastanaka, priče do 8. juna, ali nakon toga dajte da razmišljamo, ne samo o prošlosti nego da razmišljamo o budućnosti, kako se možemo više približiti jedni drugima i moram ovdje podvući, razdvajanje odnosno ono na šta se poziva ovdje, radi se o zakonima koji postoje u ovoj državi i međunarodnom pravu, međunarodnim zakonima.

Ja znam, kao Nijemac, meni nije lako razmišljati o lošim trenucima iz naše historije. Neki ljudi su preuzeli odgovornost i ako bi Srbija ili Srbi bili optuženi da su krivi za to, ne, postoje jasno pojedinci koji su preuzeli odgovornost i koji su odgovorni za djela koja su počinili u prošlosti i odgovarali su za ta djela u sudu u Hagu. Možda bi se mogli i pitati, zašto, kakve su namjere gospodina Dodika, šta on hoće, da li nam on govori da je većina tih zemalja odlučila da 11. jula ima Dan sjećanja, da li je to dan za secesiju i podjelu ili šta.

Mreža: Šta zapravo Dodik hoće i kako komentirate činjenicu da je ponudio mirno razdruživanje?

Schmidt: Mi svi znamo iz historije, da takve izjave ne obećavaju ništa i ne vode nikuda. Bivši slovenački predsjednik je u jednom razgovoru o mirnom razduživanju rekao možda može doći do razdvajanja u regionu, ali ne može biti mirno. Ja bih rekao da niko ne može proturati takvu ideju, da se može samo sjesti i odlučiti o tome. Srbija zajedno sa Hrvatskom su garanti integriteta Bosne i Hercegovine i do sada nisam imao indikacija da se stvari u tom smislu promijenile kod te dvije zemlje. Ali, ako neko želi da tako kažem ovu ili onu stvar iz Ustava, ovaj član da se pola rečenice zamijeni, nekim, nečim drugim da se ubaci neka nadležnost entiteta koja ne postoji.

Ok, o tome se razgovara, ali tu se ne radi o podjeli, mora se poštovati država Bosna i Hercegovina, ona je država, ima svoja prava i podložna je samo međunarodnom pravu. Nikakav entitet, nikakva zajednica, nikakvo Brčko niti bilo što drugo. Samo zajedno svi, zajedno čini državu Bosnu i Hercegovinu i ona ima svoje mjesto u Generalnoj skupštini UN-a. Prema tome i poruka je vrlo jasna i Miloradu Dodiku. Razumijem da se ti žališ, ne znam baš tačno zbog čega se žališ, ali moramo biti vrlo jasni i reći stvari prostim riječima. Nema odvajanja, moram braniti Dejtonski sporazum, Dejton govori o teritorijalnom integritetu i ja i svi iz međunarodne zajednice smatramo ovu stvar vrlo ozbiljnom kao i što narod sam. Ja bih rekao tako, uključujući i one u Rs i ljude u Federaciji također, piše Federalna.

Mreža: Ako Dodik bude insistirao na tom mirnom razdruživanju, može li mu se ponuditi mirno ukidanje Rs?

Schmidt: Entiteti imaju pravo na postojanje, entiteti su dio Dejtona. Možda je malo čudno shvatiti tu stvar, ali ako postoje garanti za postojanje Republike Srpske u međunarodnom pravu onda to nije Milorad Dodik, to sam ja. Ja ako provodim moj mandat, ja onda garantujem to i sve dok se sjedi i razgovara o amandmanima na Ustav, stvar je u tome da se to mora uraditi zajedno. Dakle, oba dijela zemlje moraju da odluče zajedno o tome. Prema tome, gdje je problem? Ja sam poprilično zapanjen političkom debatom koju slušam. Neki ljudi pokušavaju da riješe pitanje egzistencije Republike Srpske. Ponekad imam osjećaj da ljudi nastoje da stvaraju neke političke narative, da daju odgovore na pitanja koja niko ne postavlja.

Mreža: Da li ćete jasno, konkretno i direktno zaustaviti Dodika ukoliko krene u odvajanje Republike Srpske nakon Svesrpskog sabora kojeg su najavili za 8. juni?

Schmidt: Ako bi čovjek pretpostavio da bi neko mogao krenuti u sukob bez razmišljanja o tome šta bi se moglo dogoditi i naravno taj scenario mi se ne dopada ni najmanje, ali evo ako kažem tako, ako bi neko počeo da proizvodi sopstvene pasoše za Republiku Srpsku, da li bi se osjećali bolje? To bolje osjećanje bi se  odmah osjetilo u trenutku kada bilo ko krene izvan te zemlje, jer takav pasoš nigdje ne bi bio priznat. Mislim da je to također poruka koju su Sjedinjene Države željele poslati. Vi postojite samo u okviru Dejtona, to je to. I molim vas smatrajte pristup u evropske integracije kao građani Bosne i Hercegovine i u nekom doglednom vremenu imat ćete priliku da se krećete bilo gdje. Međutim sa takvim vašim pasošem, ja ne znam gdje bi čovjek mogao da ode s njim. Dakle to bi bio napad na integritet, na integritet svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u Republici Srpskoj.

Mreža: Zbog čega toliko tolerišete Dodikovo ponašanje i retoriku? Od prijetnje secesijom, vrijeđa Vas, ne poštuje institucije Bosne i Hercegovine, do negiranja genocida, negiranja na svakodnevnoj bazi.

Schmidt: Mi moramo djelovati protiv negiranja genocida. Ja vidim da zakon koji je donio moj prethodnik Valentin Inzko, da je sada nakon tri godine po prvi put primijenjen u sudskom postupku. To ne odgovara velikom broju Mladićevih slika koje se mogu vidjeti, što se može vidjeti i po Bosni i Hercegovini, ali mislim da moramo ići dalje i uraditi više na zaštiti integriteta onih koji su propatili tokom rata. Postoje također zaista i određena razmišljanja, ja razmišljam u nekim pravcima, i trebalo bi se razumjeti da ja nisam čovjek koji će tolerisati to stalno. Međutim, na sudovima je, na tužilaštvima je. Oni moraju djelovati na takve stvari.

Mreža: Kako gledate na tu činjenicu da Tužilaštvo ne reaguje. Kao da je slijepo kada se radi o negiranju genocida. Kad imamo to na svakodnevnoj bazi iz Republike Srpske od najnižih dužnosnika Republike Srpske. A s druge strane, imamo da su baš na dan kada se usvajala Rezolucija u UN-u, Tužilaštvo je izdalo nalog SIPA-i za saslušanje gospodina Izetbegovića, Suljagića i Bajrovića za navodno širenje vjerske i rasne nacionalne mržnje.

Schmidt: Da, čitao sam o tome međutim nisam u potpunosti upoznat sa cijelom situacijom. Mislim da to radi tužilaštvo i SIPA. Situacija je jasna ukoliko postoji bilo kakvo kršenje sjećanja onih koji su žrtve i onih koji su propatili u ratu. Ukoliko u tim razgovorima, bilo što izađe na taj nivo to bi trebao da bude redovni postupak da tako kažem i definitivno moramo biti vrlo jasni oko toga da sagledamo prošlost ove zemlje. Ovdje također mislim i na to da niko ko je odslužio kaznu za genocid ili ratni zločin ne može biti na bilo kakvim funkcijama unutar ovoga društva niti se kandidovati za neke funkcije.

Prema tome mislim da ima dosta odgovornih ljudi u Bosni i Hercegovini, ne samo u Federaciji Bosne i Hercegovine koji vode računa o budućnosti i ako se vratimo nazad u vrijeme kada se razgovaralo u Neumu. Toliko razgovora je obavljeno. Imao sam dosta razgovara i sa gospodinom Čovićem i sa Bakirom Izetbegovićem, sa Dinom Konakovićem i moram reći da mi je žao što nismo uspjeli otići dalje jer što više vidimo da postoji više progresa, više funkcionalnosti, manje će onda biti mjesta za one koji poriču stvari koji poriču, te loše događaje iz prošlosti.

Mreža: Da li se može desiti da iskoristite svoje ovlasti koje imate i da negatorima genocida zabranite kandidovanje na izborima ili djelovanje u javnom i političkom životu?

Schmidt: To je dobra ideja, da razmislim o tome.

Mreža: Vlasti iz RS-a za Vas kažu da ste turista, međutim na izbore će izaći po Vašim pravilima, zakonu kojeg ste Vi nametnuli. Znači da neće turistički, već će morati na izbore.

Schmidt: Vidite, taj opis turist, kako me nazivaju. Ja ću reći da se meni zaista dopada ova zemlja, ne samo jedan entitet, cijela zemlja je zaista predivna. Tako da, biti turist ovdje nije nešto što mene na bilo koji način vrijeđa. Meni se sviđa što sam tu, ali ne samo kao turist nego i kao neko ko donosi odluke. Što se tiče implementacije preporuka OSCE-a i ODIHR-a, nisu stranke u Republici Srpskoj prestale da učestvuju u provođenju tih odluka. Možda smo, ipak, malo doprinijeli demokratskom razvoju situacije u Bosni i Hercegovini. Sada birač ima pravo, to je najvažnije pitanje i najvažnija stvar.

Ostatak intervjua pročitajte na linku OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (11)

/ Povezano

/ Najnovije