Četnici se večeras ponovo okupljaju u Višegradu

Pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta (RČP) danas će se ponovo okupiti u Višegradu na obilježavanju Badnje večeri uoči pravoslavnog blagdana Božića.

"Braćo Srbi i sestre Srpkinje, Ravnogorci, poštovaoci i simpatizeri ravnogorskog pokreta i ravnogorske ideje. Pozivamo Vas da dođete 06. januara 2022. g. na tradicionalno okupljanje za BADNJE VEČE kod crkve Sv. Oca Nikolaja u Draževini .

Polazak iz Višegrada je u 16:30 časova sa privatnim vozilima odakle polazi kolona sa tradicionalnim srpskim te ravnogorskim obilježjima i zvučnim efektima koje će prirediti Ravnogorci", objavili su pripadnici RČP uz poruku da "Ravna gora pobijediti mora".

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Ove poruke i najave marširanja "ravnogorskim obilježjima i zvučnim efektima", jasno, ponovo uznemirava povratnike u Višegrad i bh. entitet RS uopće.

Posebno nakon što je Sud BiH prošlog mjeseca oslobodio trojicu pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta iz BiH za širenje međunacionalne mržnje.

Podsjetimo, Dušan Sladojević, Slavko Aleksić i Risto Lečić bili su optuženi za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje zato što su u Višegradu u istočnoj Bosni 2019. godine organizirali okupljanje pripadnika četničkih pokreta iz BiH i Srbije.

"Pjevali su 'opet teći krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina'. Sve govori da oni ponovo pozivaju na rat, na genocid! Na, žalost, postupajući sudac ih je oslobodio odgovornosti", kazala je predsjednica udruženja "Žena - žrtva rata" iz Višegrada Bakira Hasečić novinarima nakon izricanja presude dodajući, da očekuje da ona bude promijenjena u žalbenom postupku.

Inače, manastir Svetog Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci nalazi se na sastavku rječica Udrulje i Budimlija, ispod planine Varda, neposredno uz putni pravac Dobrun-Uvac.

Udaljen je tri kilometra od manastira Dobrun a trinaest kilometara od Višegrada. Podignut je na mjestu hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića 13. marta 1946. godine, a neformalno je nazvan Draževina.

Izgradnja manastirskog kompleksa otpočela je osveštenjem temelja 2004. godine uz blagoslov Mitropolita dabrobosanskog Nikolaja, kada je postavljen i spomenik Dragoljubu Draži Mihailoviću.