Bodo Weber: Ljubić je europskim zvaničnicima priznao da žele treći entitet

Weber to kaže uoči posjete trojice članova Predsjedništva BiH Berlinu gdje će se već sutra susresti s najmoćnijom ženom Evrope, Angelom Merkel.

Razgovarao: Faruk Vele

Otvoreno govori o politici Dragana Čovića i Republike Hrvatske, te ruskim utjecajima, skretanju bošnjačke politike prema Ankari i uzrocima te činjenice, kao i licemjernoj politici Aleksandra Vučića i vezama sa Miloradom Dodikom.

Uloga Berlina

Pitali smo Webera, na početku, da li može doći do snažnijeg angažmana Berlina na Balkanu i u BiH.

"Berlin nosi odgovornost za inicijativu, pa tako i za njen krah. Koliko kancelarka lično svjesna da je inicijativa propala, ne znam, ali su odgovorni za regiju unutar vlade toga svjesni. A kancelarka ove sedmice ima šansu da se upozna sa realnošću kad primi članove Predsjedništva u Berlinu", kaže Weber.

Radiosarajevo.ba: Pregovori o izmjenama Izbornog zakona ostali su bez rezultata. Posljednji put ti razgovori trajali su čak pet sati, ali bez ikakvog uspjeha. Kako to komentirate? To se može dovesti u vezu i s Vašom ocjenom da je, kroz političko podrivanje rada Ustavnog suda BiH, Dragan Čović, i to u savezništvu s Miloradom Dodikom, bacio zemlju u potencijalno najveću ustavnopravnu krizu od rata.

"Bojim se da je tako. Odlukom Ustavnog suda, krhka ravnoteža ustavnog poretka, koji već sam po sebi prije nije bio održiv, ugrožena je. Presudno je naći neki privremeni kompromis oko Izbornog zakona, da spriječi institucionalno-ustavnu krizu poslije oktobarskih izbora. Da se dobije vrijeme za pripreme onog što već predugo prijeko potrebno – sveobuhvatna reforma ustavnog poretka BiH. Nažalost, EU je svojom inicijativom 2014. odlučila da se zasad neće baviti ustavnim pitanjima, a u isto vrijeme vrlo malo se bavila i vladavinom prava. Slučajem „Ljubić“ sad se našla konfrontirana, te je loše pripremljena da ozbiljno uđe u sudar sa političkim elitama u cilju sprječavanja ozbiljne krize".

Radiosarajevo.ba: Vaša nedavna analiza "Propadajuća inicijativa EU-a u Bosni i Hercegovini – Izvještaj o praćenju Reformske agende i Upitnika" privukla je dosta pažnje. Da li postoji prostor za korekciju takve europske politike prema BiH? Kao što znate, ovog mjeseca se održava Samit u Sofiji.

"Mislim da postoji. Kao što sam opisao u analizi, iza zatvorenih vrata, veliki broj zvaničnika EU, te država članica jeste svjestan neuspjeha trenutačne inicijative Unije za BiH. Počeo je proces razmišljanja o tome kako naprijed sa novom politikom. Ali to se neće sigurno desiti ove godine, ne prije održavanja oktobarskih izbora u BiH, te formiranja vlasti u 2019. godini. Zato nam je bilo važno u analizi ko će prvi javno naglasiti istinu, da je inicijativa mrtva – i to detaljno analizirati, te u isto vrijeme dati prijedlog za novu, okvirnu, sveobuhvatnu i dugoročnu strategiju EU u BiH".

Radiosarajevo.ba: Ističete da je Europska unija, pogotovo europske institucije, kriva za neuspjeh vlastite inicijative zato što je radila u dosluhu s bh. političkim akterima. Koje aktere u BiH smatrate najviše odgovornima?

"Najodgovorniji je politički vrh EU, država članica, što nije postojalo dovoljno političke volje da se inicijativu ozbiljno sprovode, što bi uključilo spremnost ozbiljnog ulaska u konflikt sa političkim elitama u BiH, tj. njihovim otporom suštinskim reformama.

U takvom ambijentu, to smo već više puta ranije vidjeli, institucije EU završe u nemogućoj misiji uspješnog vođenja jedne politike, koju oni uistinu sami ne mogu vodit. Tako de facto završe u dosluhu sa domaćim elitama, jer moraju osnaživati reformske uslove da bi izbjegavali otvoren konflikt sa vladajućim elitama. Što se pak najodgovornijih aktera na bh. strani tiče, na isturenom mjestu blokada strukturalnih socio-ekonomskih reformi unutar EU inicijative našli su se Dragan Čović i HDZ, a u sjeni, saveznik Dodik i njegov režim, mogli su nastaviti svoje destruktivno djelovanje.

Ali u konačnici, krah inicijative poslužio je, te i dalje služi svim vladajućim elitama, i bošnjačkim – jer su tako spriječili cilj EU koji je stajao iz inicijative, to jeste Reformske agende, a to je uništavanje sistema patronaže, kontrolu državnih i širih resursa od strane elita".

Hrvatska kao Trojanski konj

Radiosarajevo.ba: Generalno, koliko Vam situacija u koju je zapala BiH izgleda ozbiljno? Čak se strahuje i od novih sukoba!

"Mješovito. Kao što smo analizirali u studiji, ograničena implementacija Agende polučila je neke pozitivne rezultate, prvenstveno stabilizaciju javnih budžeta, posebno u Federaciji BiH. U isto vrijeme, privreda bilježi određeni rast, mada je to najmanje posljedica Reformske agende. Ali i taj mali napredak može biti poništen prijetećem ustavno-političkom krizom. Kamo će to voditi, teško je procijeniti.

Radiosarajevo.ba: Što je, po Vama, interes politike Dragana Čovića u ovom trenutku? Koliko njegovi potezi korenspodiraju sa ruskim interesima za nastavkom destabilizacije ovog dijela svijeta, o čemu su, također, napisane ozbiljne analize u zapadnoj štampi?

"Nije moje da špekuliram o interesima političara na Zapadnom Balkanu. Ono što znam jeste da je cilj odlaska gospodina Bože Ljubića bio u stvaranju trećeg entiteta. Po mojim izvorima, on to čak i otvoreno priznao nekim evropskim zvaničnicima. Očigledno da je prijetnja destabilizacijom BiH u kontekstu Izbornog zakona nešto što odgovara interesima Moskve, jer sve što doprinosi destabilizaciji, slabljenju Zapada, služi interesima Putinovima".

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate politiku zvaničnog Zagreba prema BiH? Pišete o otvorenom sukobu između Hrvatske i svih drugih članica EU-a u pripremi zajedničke pregovaračke pozicije EU-a za sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH EU-u 17. jula.

"U Hrvatskog, kad se radi o BiH, nažalost i dalje potpuno vlada etnička, ideološka matrica, po kojoj se misli da kad se zvanični Zagreb zalaže za „ravnopravnost konstitutivnih naroda,“ to će voditi do uživanja istih kolektivnih prava bh. Hrvata, kao i druga dva naroda. A kad EU, s druge strane, zabilježi da u BiH nije ostvaren princip „ravnopravnost građana“ – osnovi princip ljudskih prava te pravne stečevine EU – da to znaci zalaganje za unitarnu BiH.

Te zbog toga Hrvatska politika ostaje zarobljena pre-identifikacijom interesa bh. Hrvata s politikom HDZ BiH i Dragana Čovića. Tako Hrvatska se umjesto da koristi šansu konstruktivnog utjecaja u regiji, kao jedina država članica EU iz regije, pretvara se u nacionalističkog Trojanskog konja politike proširenja EU. Na taj način naknadno dalje argumente onima koji su bili protiv ulaska Hrvatske u EU".

Radiosarajevo.ba: Kako vidite povećan interes Sjedinjenih Američkih Država za BiH i Balkan? Govori s o planovima za novu politiku u ovom dijelu svijeta. Da li je to realna opcija?

"Ne vjerujem. Ali vjerujem u to da je dovoljno periferan dio svijeta za zvanični Washington da nadležni u State Departmentu mogu nastaviti svoju politiku aktivne saradnje sa EU-om na Zapadnom Balkanu".

Potreban pritisak na Vučića

Radiosarajevo.ba: Kako vidite nastavak rasta turskog utjecaja u BiH? Zanimljivo, nakon zabrana u Njemačkoj i Austriji tokom ovog mjeseca bi trebao biti održan predizborni skup Recepa Tayyipa Erdogana u Sarajevu. Vaš komentar na ta kretanja.

"Nažalost, EU u velikom dijelu je suodgovorna za guranje bošnjačke politike ka Ankari, i to nedovoljnim protivljenjem politici podrivanja ustavnog poretka i državnih institucija, prvo od strane Milorada Dodika i RS-a, a onda i od strane Dragna Čović i zapadnohercegovačkih kantona, s jedne strane. A onda zahtjevom prema bošnjačkom i bosanskom političkom faktoru da se dogovaraju sa vladajućim srpskim i hrvatskim elitama.

Na drugoj strani, taj savez bošnjačke politike, konkretno lidera SDA sa Erdoganom meni izgleda i kao izraz određene političke infantilnosti. Erdogan se brzo pretvara u diktatora koji će ekonomski uništiti Tursku, urušila se već vanjskopolitička strategija Turske iz vremena ministara vanjskih poslova Davutoglu. Ne vidim jasan cilj Turske politike u regiji. A još manje vidim koristi za bošnjačku politiku i za BiH, a odnos bošnjačke politike prema Ankari izgleda dosta podanički. Ponižavajuće!".

Radiosarajevo.ba: Kakvim vidite politiku predsjdnika Srbije Aleksandra Vučića prema BiH i u regionu. Analitičari u Beogradu upozoravaju na njegovu dvostruku politiku. Dok, s jedne strane, šalje pomirujuće poruke, čak i u odnosima sa kancelarkom Merekl, s druge strane se tolerira politiku Milorada Dodika.

"Na početku, 2012. godine činilo se da će Vučić, ipak, napraviti određen konstruktivan otklon od politike predsjednika Borisa Tadića prema BiH, tj. prema Dodiku. U međuvremenu, čini se da ništa od toga nije ostalo. Isti licemjeran odnos u kome jedno priča u RS-u i u Srbiji o BiH, odnosno RS-u, za domaću upotrebu, a drugo prema zvaničnicima sa Zapada, počevši od kancelarke Merkel. Pa se vadi time što, eto, ne može kontrolirati Dodika. A nije stvar u kontroli. Tog trenutka kad se Vučić i Vlada Srbija počnu jasno distancirati od politike Milorada Dodika, desit će se kraj destruktivne politike zvanične Banje Luke. A to će se desiti tek kad Zapad izvrši dovoljno
snažan pritisak na Vučića. A to opet, vjerujem, će se tek desiti kad se riješi pitanje Kosova, znači poslije sklapanje tzv. Sveobuhvatnog sporazuma"