CIK BiH raspisao parlamentarne izbore koji će biti održani 7. oktobra

08.05.18. 11:33

A. B.

Dijeljenja 47

CIK BiH raspisao parlamentarne izbore koji će biti održani 7. oktobra — Foto: Dženan Kriještorac/Radiosarajevo.ba / Irena Hadžiabdić

Foto: Dženan Kriještorac/Radiosarajevo.ba / Irena Hadžiabdić

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) danas je zvanično raspisala parlamentarne izbore koji će biti održani u oktobru ove godine.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini će biti održani 7. oktobra ove godine, a prema zakonu CIK je do 7. novembra 2018. godine dužan dostaviti njihove rezultate. Također, CIK je prema važećem Izbornom zakonu BiH dužan u roku od 150 dana prije dana izbora donijeti odluku o održavanju Općih izbora.

Predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić je kazala da će na izborima svaki birač dobiti četiri glasačka listića te da će izbori koštati 8,5 miliona KM.

"Druga odluka koju smo danas donijeli, a prema posljednim informacija, imamo blago povećanje biračkog tijela u odnosu na 2014. godinu. Danas taj broj iznosi 3.381,963 birača", kazala je Hadžiabdić.

Sedmog oktobra tekuće godine, svi koji imaju pravo glasa u BiH će imati priliku birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta BiH, potom zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednike entiteta Republika Srpska, predstavnike za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS) te predstavnike za kantonalne skupštine Federaciji BiH.

U posljednje vrijeme u medijima i javnosti je bilo govora o uvođenju videonadzora na birališta u Bosni i Hercegovini te skeniranje glasačkih listića tokom općih izbora. Njegovi predlagači i protivnici, iako generalno podržavaju uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces, svjesni su da gotovo nema vremena za njegovu provedbu ako ga usvoji i Dom naroda Parlamenta BiH.

U prijedlogu izmjene zakona navode se skeneri za glasačke listiće kojim bi se skenirali glasovi te web kamere koje bi bile postavljene na biračkim mjestima. Također, dodaje, tražilo se i uvođenje biometrijskih čistača otisaka prsta.

Prema ranijim procjenama, uvođenje savremene tehnologije u izborni proces koštalo bi od tri do 13 miliona KM. Protiv izmjena zakona su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Ovome također vrijedi dodati da se predsjednici SDA, HDZ-a, SDP-a i DF-a Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Željko Komšić, i predstavnik SBB-a Damir Arnaut, na posljednjem sastanku, nisu uspjeli dogovoriti u vezi izmjena Izbornog zakona u rezidenciji američke ambasadorice Maureen Cormack. Tada je najavljeno da će biti angažirana Venecijanska komisija, koja će pokušati iznaći rješenje za Ustav FBiH i Izborni zakon.

Ovo je ujedno bio posljednji pokušaj pred raspisivanje općih izbora da dođe do Izmjene izbornog zakona.